Корисник:Vradojevic/песак

Đerdap nije samo jedinstveni geološki, geomorfološki i hidrološki fenomen, već i jedan od najvećih, najznačajnijih i najsevernijih evropskih refugijuma arkto- tercijarne, pre svega šumske flore i vegetacije koje su tu našle sigurno utočište za vreme ledenih doba, od pliocena do danas. Na osnovu dosadašnjih istraživanja živog sveta, može se sa sigurnošću tvrditi da se radi o jednom od najznačajnijih centara florističkog, faunističkog i vegetacijskog diver- ziteta ne samo u Srbiji, već i na čitavom Balkanskom poluostrvu. Zahvaljujući kontinuiranom postoja- nju umerene, tzv. „đerdapske klime“, bez velikih klimatskih oscilacija i ekstrema, na području Đerdapa prisutno je danas preko 50 različitih tipova šumskih i žbunastih zajednica, od kojih čak 35 imaju reliktni karakter. Osnovna odlika ovih šumskih ekosistema je njihovo izuzetno florističko bogatstvo i polidominantnost. Na različitim tipovima staništa ovog područja (stene, kamenjari, sipari, močvare, livade i pašnjaci), prisutno je preko 1.100 vrsta, podvrsta ili varijeteta vaskularnih biljaka. Posebnu botaničku vrednost ovog područja predstavljale su đerdapska lala ( Tulipa hungarica ) i banatski šafran ( Crocus banaticus

), za koje se, na osnovu dosadašnjih istraživanja, pretpostavlja da su iščezle sa područja Parka, a samim tim i sa područja Srbije, usled izgradnje hidroakumulacionog jezera