Википедија:Медијске објаве/18. фебруар 2006.

С Википедије, слободне енциклопедије

Пошто је интернет верзија РТС-овог чланка мистериозно нестала, а остала појављивања ове вести се или више не појављују где би требало (Сербиајнкафе) или су на форумима (Елит сикјурити, cafe.co.yu), ево овде текста. Ионако су Филип и Драган највише ту причали :)

"Vikipediju" na srpskom pišu i srednjoškolci i akademici

Internet enciklopediju "Vikipedija" (Wikipedia) na srpskom, kao i na drugim jezicima, slobodno pišu i dopisuju njeni korisnici, od srednjoškolaca, studenata i profesora do akademika. "Svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju" moto je te enciklopedije, rekao je potpredsednik "Vikimedije" za SCG Dragan Satarić. "U 'Vikipediji' ćete naći studenta matematike koji piše o starom Egiptu, pravnika koji piše o veštačkim jezicima, filologa koji piše o podantarktičkim ostrvima, i svi su jednaki", izjavio je on. Naziv "Vikipedija" potiče od reči "viki viki" što na havajskom jeziku znači "brzo" i ukazuje na "viki" koncept, koji je izumeo američki programer Vord Kaningem (Ward Cunningham) 1995. godine, a korisnik može sadržaj svake stranice vrlo brzo da menja ili dodaje podatke na već postojeći sadržaj teksta.

"Srpski 'vikipedijanci' su veoma aktivni i svakodnevno menjaju, ne samo oni koji yyive ovde, nego i oni koji su u svetu, kao i susedi iz regiona", rekao je potpredsednik "Vikimedije" SCG Filip Maljković. Srpska "Vikipedija" nalazi se na serverima u Floridi, na kojima je smešteno više od 28.500 članaka, koji su putem interneta svima pristupačni. Članci u arhivi mogu da se menjaju putem sajta www.sr.wikipedia.org kroz jednostavno unošenje izmena i snimanja. Pritom korisnik može, ali i ne mora, da se potpisuje. To ne sprečava da se svaka zloupotreba, ili, kako je "vikipedijanci" nazivaju, vandalizam, kazni. Svi tekstovi u toj enciklopediji imaju "istoriju nastanka", preko čega se prate izmene i svaki korisnik "vandalizam" može lako da ispravi vraćanjem teksta u stanje pre izvršene promene, objasnio je Maljković. Dužina članka nije određena, pa je tako tekst o Istočnom frontu skoro kompletiran i sada je "dugačak skoro kao knjiga", rekao je Satarić. On je objasnio da se "Vikipedija" na srpskom piše se od septembra 2003. godine.

Maljković navodi da, bez obzira na to ko piše tekst, korisnici ipak treba da veruju podacima. "Uostalom, aktivizam i učešće je suština 'Vikipedije' i svako ko misli da članak nije najbolje napisan, može da ga ispravlja", naglasio je on. Postoje sporenja oko sadržaja pojedinih tekstova, naročito iz istorije, ali u "Vikipediji" postoji mehanizam "neutralne tačke gledišta", prema kojem se uvažavaju i dopuštaju sva mišljenja, ali moraju da se naznače izvori koji zastupaju takvo mišljenje, rekao je Satarić. "Svaki tekst mora da bude pre svega nepristrasan i da iznosi činjenice, a ako to nije onda se posebno označava i upozorava čitaoca da je tekst sumnjive neutralnosti", dodao je on. "Vikipedijanci" s posebnim zadovoljstvom ističu veliku bazu biografija značajnih ličnosti, naučnika i nobelovaca iz Srbije i sveta na srpskom jeziku, čiji broj svakodnevno raste. "Vikipedija" je počela da se piše na engleskom jeziku 15. januara 2001, a sada ima više od tri miliona članaka, od toga više od 912.000 na engleskom i 900.000 registrovanih saradnika, a može da se čita na 212 jezika.

Celokupan sadržaj "Vikipedije" licenciran je pod uslovima GNU licence za slobodnu dokumentaciju (GFDL), što znači da se članci mogu slobodno preuzimati i objavljivati, uz uslov navođenja izvora i objavljivanja elektronske verzije u slučaju izmena van "Vikipedije". Prvi pokušaj pravljenja slobodne enciklopedije, pod nazivom "Nupedija" (Nupedia), projekat Džimba Velsa (Jimbo Wales) i Larija Sengere (Larry Sanger) nije dao tako dobre rezultate. Čclanke su mogli da pišu samo doktori nauka, pa su u tri godine stigla samo 24 članka. Zbog toga je početkom 2001. godine Vels napravio "Vikipediju" na engleskom jeziku, a 2003. "Nupedija" zvanično prestaje da postoji i njen sadržaj se pripaja "Vikipediji".

"Vikipedija" na srpskom jeziku počela je da se piše septembra 2003 na ćirilici. Kako tvrdi Maljković, u pripremi je i sofver koji će omogućiti pristup člancima i na latinici, kao i ekavici i ijekavici. O udružavanju srpske "Vikipedije" brine se zadužbina "Vikimedija SCG" (Wikimedia SCG), osnovana 3. decembra prošle godine, kao peti lokalni ogranak "Vikimedijine" zadužbine - posle nemačke, francuske, italijanske i poljske. Pored koordinacije "Vikipedije" - kao najvećeg projekta te nevladine organizacije, "Vikimedija SCG" nadgleda i još neke projekte u SCG. Srodni projekti, koji su takođe zasnovani na "viki" principu, su "Vikirečnik" (Wiktionary), "Vikiknjige" (Wikibooks), "Vikicitati" (Wikiquote), "Vikizvornik" (Wikisource), "Vikivrste" (Wikispecies), "Vikivesti" (Wikinews) i "Vikimedijina ostava" (Wikimedia Commons).

(tanjug)