Пређи на садржај

Корисник:Bugoslav/Pijesak

С Википедије, слободне енциклопедије

Čini mi se da tvoje stajalište nije utemeljeno u izvorima. Dovoljno je uzeti u obzir AVNOJ, kada su udareni temelji Nove Jugoslavije. I svi povjesničari, historičari, istoričari i pravnici će reći da je SFRJ (pa time i FNRJ i DFJ) utemeljena u Jajcu. Dakle tada kreće državnost (naravno, međunarodna priznanja došla su kasnije).

Tvoj argument, da federalne države (gdjekad federalne demokratske, pa i samo demokratske) ne mogu prethoditi Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji nije točan. Pogledaj malo i jezično, govori se o federalnim državama, ali o federativnoj Jugoslaviji. Vidi: Upravni ustroj ZAVNOH-a. Možda je u nekim republikama bilo drugačije, ali to ne znači da su se federalne države mogle nazivati federalnim državama tek poslije ustanovljavanja naziva Demokratske Federativne Jugoslavije.

U nekim pokrajinama i nekim budućim republikama razvoj je možda išao drugačije, a opet možda i nije. Vijećnici AVNOJ-a iz Hrvatske u sporazumu s Izvršnim odborom AVNOJ-a preuzeli su inicijativu za formiranje ZAVNOH-a (pismo od 5. 12. 1942., a prvo zasjedanje ZAVNOH-a trebalo je biti 30. 1. 1943.).[1]

U trenutku kad se AVNOJ konstituira kao u zakonodavno i izvršno predstavničko tijelo Jugoslavije, kao vrhovni predstavnik naroda, tu je već riječ o državnosti. Pogledaj kada su zemaljska antifašistička vijeća i antifašističke skupštine donesle slične odluke o konstituiranju tih ZAVNO i ASNO u zakonodavna i izvršna tijela, te kao vrhovne predstavnike naroda, odnosno vrhovne organe državne vlasti (najviše zakonodavno i izvršno narodno predstavničko tijelo i vrhovni organ državne vlasti demokratske Srbije kao ravnopravne federalne ...).

Najbolje je vidjeti osnovnu logiku, ako su po tvom stajalištu federalne države isključivo vezane uz nastanak naziva DFJ, onda bi to značilo da je tek DFJ država, a da AVNOJ nije začetak te državnosti. Ja ti lijepo kažem, osnivanje tih tijela, skupština i slično je krenulo od "malih" narodnooslobodilačkih odbora, ponekad su to bili NOO-i ponekad odbori Narodnooslobodilačke fronte, ponekad bivši članovi različitih organizacija (neke samo u pokušaju) pod pokroviteljstvom KPJ, kao što su: Fronta narodne slobode, Jedinstvena radnička partija, Stranka radnog naroda, Zveza delovnega ljudstva Slovenije se je postopoma konstituirala na pobudo komunistov, ki so v Celju organizirali 3. septembra 1939 sestanek s predstavniki Kmečko-delavskega gibanja, Slovenske kmečke stranke in drugih skupin. (Slovenska ljudska fronta — SLF — organizirani oblik Narodne fronte u Sloveniji, nastala je sredinom 1935.), Antiimperijalistična fronta (poslije: Osvobodilna fronta, nakon toga: Osvobodilna fronta slovenskega naroda). Da ne govorimo o Jedinstvenoj narodnooslobodilačkoj fronti i drugim općenarodnim antifašističkim organizacijama kao što su NOO-i, AFŽ i USAOJ, sindikati itd.

Dakle, sve to je postojalo i prije AVNOJ-a i prije Inicijativnoga odbora ZAVNOH-a (osnovan 1. 3. 1943., a ne 2. 3. 1943.).[1]

Organizacija se stvarala od dna prema vrhu. Barem u nekim dijelovima nove Jugoslavije (kao zajednice država).

Svima je jasno da u članku o SR Srbiji piše kako je trajala do 28. 9. 1990. Ako je to moguće napisati u članku o SR Srbiji, ne vidim razloga zašto bi se u članku o SR Hrvatskoj pisalo da je postojala do 25. 6. 1991., kad je po svim kriterijima postojala do 25. 7. 1990.

Lako se u članku o SR Hrvatskoj napiše odlomak Nezavisnost u kome bi se objasnilo da je Republika Hrvatska još jedno vrijeme bila u sastavu SFRJ, te kako je proglasila nezavisnost 25. 6. 1991. Tu se onda može dodati o Ustavu RH (22. 12. 1990.), a ne u uvodu članka o SRH ― već u posebnom odlomku na kraju članka.

Tako se i u članak o Republici Hrvatskoj može dodati odlomak u kojemu bi se ukratko opisalo stanje do proglašenja nezavisnosti.

Ako misliš da treba pisati da je SRH trajala do stjecanja nezavisnosti, onda treba napisati da je i SR Srbija trajala do primanja SRJ u UN 1. 11. 2000. Zašto do 1. 11. 2000.? Zato jer je do tog datuma SRJ tvrdila da je ona i dalje nasljednik SFRJ (ovdje sam sažeo malu kronologiju). Najmanje do 27. 4. 1992. (Ustav SRJ), što nas opet stavlja u probleme jer je SR Crna Gora postojala do 12. 10. 1992. (Ustav RCG).

Sad još malo o 11. 11. 1944.

  • Dušan Bilandžić, Jugoslavija poslije Tita : (1980. – 1985.), Zagreb : Globus, 1986., ISBN 86-343-0041-2, dio: Otvaranje problema jedinstva i zajedništva Srbije u vezi s ustavnim statusom pokrajina, str. 79. COBISS.SR 27366407

Federalna Srbija kao i ostale republike nastala je odlukama II zasjedanja AVNOJ-a. Međutim, njena konstitucija kao složene državne zajednice je započela kasnije od ostalih federalnih država i trajala je od studenog 1944. do rujna 1945.

— str. 79.

(...) odluka Prve skupštine naroda Vojvodine, 31. jula 1945. o priključenju Autonomne Pokrajine Vojvodine federalnoj Srbiji;

— str. 80.

Možemo pretpostaviti da su 9. nov. 1944. verificirali mandate i izabrali predsjedavajućega, 10. nov. 1944. (provjereno) su prihvatili Poslovnik, vjerojatno su tada utvrdili i dnevni red, 11. nov. 1944. su odlučivali i 12. nov. 1944. su zaključili rad.

Što se tiče VANOSS-a. Doneseni su važniji akti (od 9. do 12. 11. 1944., većina 11. 11. 1944.) su:

  • Deklaracija Velike antifašističke narodnooslobodilačke skupštine Srbije o odobrenju rada narodnih prestavnika Srbije na Drugom zasedanju Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije
  • Odluka Velike antifašističke narodno-oslobodilačke skupštine Srbije o konstituisanju Antifašističke skupštine narodnog oslobođenja Srbije kao vrhovnog zakonodavnog i izvršnog organa državne vlasti demokratske Srbije
  • Odluka o odobrenju rada Glavnog narodno-oslobodilačkog odbora Srbije
  • Odluka o ustanovi Suda za suđenje zločina i prestupa protiv srpske nacionalne časti (11. 11. 1944.)
  • Odluka Velike antifašističke narodno-oslobodilačke skupštine Srbije o uspostavljanju Zemaljske komisije Srbije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača
  • Odluka Velike antifašističke narodno-oslobodilačke skupštine Srbije o osnivanju Privredne banke Srbije
  • Odluka Predsedništva ASNOS-a o „Službenom glasniku Srbije”
  • Sud za suđenje zločina i prestupa protiv srpske nacionalne časti izabran od Velike antifašističke narodno-oslobodilačke skupštine Srbije
  • Poslovnik Velike antifašističke narodno-oslobodilačke skupštine Srbije primljen na sednici od 10. novembra 1944. godine
  • Predlog Antifašističkom veću narodnog oslobođenja Jugoslavije o dodeljivanju zvanja Narodnog heroja maršalu Jugoslavije Josipu Brozu – Titu
  • Odluka o ustrojstvu i poslovanju narodnooslobodilačkih odbora i skupština demokratske Srbije

Ferdo Čulinović, Razvitak jugoslavenskog federalizma, Školska knjiga, Zagreb, 1952., str. 146., 148. COBISS.SR 57111559

U Beogradu 11. nov. 1944. održano je prvo zasjedanje »Velike Antifašističke skupštine narodnog oslobođenja Srbije«, koje je proglasilo ostvarenje nove srpske države kao članice jugoslavenske federacije. (...)

— str. 146.

Odlukom o odobrenju akata Glavnog NOO-a Srbije legalizovan je dotadanji rad vrhovnog političkog rukovodstva NOP-a i tog najvišeg naredbodavnog faktora narodne vlasti na području oslobođene Srbije. S tom su legalizacijom ovi akti dobili karakter prava.

— str. 148.

Ferdo Čulinović spominje 11. 11. 1944. i u ostalim svojim djelima, npr.: Državnopravni razvitak Jugoslavije, 1963. COBISS.SR 98559 COBISS.SR 262259975 COBISS.SR 50409991 COBISS.SR 39995399

Zanimljivi citati na slovenskom jeziku (nisam ih oblikovao u referencije):

  • Glavni narodnoosvobodilni odbor za Srbijo je bil ustanovljen sicer že novembra 1941, toda do vzpostavitve vrhovnega organa oblasti v Srbiji pride šele 11. novembra 1944.
  • Takrat se je v Beogradu sestala Velika antifašistična narodnoosvobodilna skupščina Srbije, sestavljena iz delegatov s celotnega območja Srbije. Ta skupščina je izvolila Protifašistične skupščine narodne osvoboditve Srbije (ASNOS) kot vrhovno zakonodajno in izvršilno predstavniško telo Srbije (ASNOS je nastal iz prejšnjega glavnoga narodnoosvobodilnoga odbora za Srbijo).
  • Hkrati z zasedanjem VANOS Srbije se je 14. novembra 1944 sestala v Beogradu tudi skupščina Enotne narodnoosvobodilne fronte Srbije (Jedinstveni narodnooslobodilački front Srbije), ki se je sestala potem, ko so že bili izvoljeni občinski ....
  • Pero Morača, Istorija Saveza komunista Jugoslavije : (kratak pregled), Beograd : Rad, 1966., str. 186. COBISS.SR 98264583

Prvo zasjedanje Antifašističke skupštine Srbije održano je 11. novembra u Beogradu. Na ovom zasjedanju prihvaćene su odluke Avnoja i obrazovani vrhovni, zakonodavni i izvršni organi federalne Srbije.

— str. 186.

Jovan V. Stefanović, Ustavno pravo FNR Jugoslavije i komparativno, Knj. 1., Zagreb : Školska knjiga, 1956., str. 222. COBISS.SR 24744960

Jovan Stefanović, Ustavno pravo Jugoslavije i komparativno pravo, Knj. 1., Zagreb : Školska knjiga, 1965., str. 289. COBISS.SR 146445319

Velika antifašistička skupština narodnog oslobođenja Srbije (na kojoj je bilo ovjerovljeno 989 mandata, a prisutno je bilo 885 delegata) donijela je nekoliko odluka od ustavnopravnog značenja za Federalnu Srbiju (...)

— str. 289.

Jedino je u toj Skupštini jedan izaslanik Vojvodine, koji se tu nalazio kao gost, izjavio: da se narod Vojvodine na raznim skupštinama i konferencijama izjasnio za autonomnu Vojvodinu u okviru jedne federalne jedinice.

— str. 289.

Ivan Kristan, Družbena ureditev SFRJ : samoupravna socialistična demokracija, 2. dopolnjena izd., Maribor : Obzorja, 1980., str. 28. COBISS.SR 16326919

V letu 1944 so podobne sklepe sprejeli tudi drugi jugoslovanski narodi. Proces formiranja jugoslovanske federacije je bil materialnopravno končan s sklepom Velike protifašistične narodnoosvobodilne skupščine Srbije 11. novembra 1944.

— str. 28.

Ivan Beuc, Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj : (1527. – 1945.), Zagreb : Arhiv Hrvatske, 1969., str. 467., str. 473. COBISS.SR 256920839

Već od prvih dana oslobodilačke borbe KPJ je primjenila principe o konstituiranju sovjetske države. Sovjetska je nastala u doba revolucije ujedinjenjem i konstituiranjem sovjeta u državnu vlast. Iz masovnih organizacija oslobodilačke borbe konstituirali su se odbori Narodno-oslobodilačkog fronta koji su kasnije dobili naziv narodno-oslobodilački odbori. Odbori Narodno-oslobodilačkog fronta preuzimali su u oslobodjenim teritorijama vlast pa su tako pored toga što su bili organi Narodnooslobodilačkog fronta bili i organi narodne vlasti. Takav razvoj je bio nužan, jer je trebalo uništiti stari aparat vlasti, izgraditi novi, koji odgovara postavljenim ciljevima, u kojem će biti omogućeno rukovodstvo KP i u kojem će se okupiti što šire mase koje su bile razočarane radom starih partija a u Hrvatskoj posebno djelovanjem i idejnim osnovicama ustaškog pokreta. U Hrvatskoj su se odbori Narodnooslobodilačkog fronta osnivali najprije na neoslobođenom teritoriju, u gradovima gdje su vršili različite političke i diverzantske akcije, sabirali oružje i hranu, mobilizirali borce, pa su bili prvenstveno organi Narodnooslobodilačkog fronta kao masovne organizacije u borbi za oslobođenje.

— str. 467. i 468.

Uostalom, vidi i

Ivan Bauer, Miodrag Gajinov, Registar važećih saveznih propisa : od 1945. do 31. decembra 1978., Beograd : Novinsko-izdavačka ustanova Službeni list SFRJ, 1979., str. 7. – 9. COBISS.SR 21770508 COBISS.SR 28804359

Po svemu sudeći, konstituiranje država-članica federacije išlo je ovim redom:

O odlukama koje je donio ZAVNOH i gdje se spominje Federalna Država Hrvatska i sve to prije bilo kakvih sporazuma koji su rezultirali Privremenom vladom Demokratske Federativne Jugoslavije.

Treći period je razdoblje poslije Trećeg zasjedanja ZAVNOH-a 8. V. 1944. do njegova prestanka nakon oslobođenja čitave zemlje, kada se 28. XI. 1946. sastaje Ustavotvorna skupština Hrvatske. (str. 10.)

Donose se ove ZAVNOH-ove odluke: vidi na ovom URL.

  • Odluka o ustrojstvu i poslovanju narodnooslobodilačkih odbora i skupština u Federalnoj Državi Hrvatskoj, 9. svibnja 1944.
    • Počinje člankom 1. koji kaže: U Hrvatskoj, kao federalnoj državi u sastavu Demokratske Federativne Jugoslavije, sva vlast pripada narodu preko njegovih izabranih zastupnika' (...)
  • Deklaracija o osnovnim pravima naroda i građana Demokratske Hrvatske, 9. svibnja 1944.
    • članak 2. koji kaže: Svi građani Federalne države Hrvatske jednaki su i ravnopravni bez obzira na narodnost, rasu i vjeroispovijest.
  • Odluka o ZAVNOH-u kao vrhovnom zakonodavnom i izvršnom narodnom predstavničkom tijelu i najvišem organu državne vlasti Demokratske Hrvatske, 9. svibnja 1944.
    • članak 2.: Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske vrši sva prava koja pripadaju Federalnoj Državi Hrvatskoj, ukoliko ta prava ne spadaju u nadležnost njegovog Predsjedništva ili Narodne vlade Hrvatske.

Dovoljno je pogledati koje je akte potvrdila Ustavotvorna skupština Federalne narodne republike Jugoslavije, 1. 12. 1945.

Pa se kaže:

Član 136, stav 2
Odluke, zakoni i uredbe potvrđene odlukom Ustavotvorne skupštine od 1 decembra 1945 godine ostaju u važnosti dok se o njima ne donese konačna odluka.

— Ustav FNRJ, 1946.

Zanimljivi izvori[уреди | уреди извор]

  • Ferdo Čulinović, Razvitak ZAVNOH-a, Historijski zbornik (Zagreb : Povijesno društro Hrvatske), god. II (1949.), br. 1 – 4., str. 7. – 45.

Dakle, Inicijativni odbor ZAVNOH-a imao je pored organizovanja osnutka ZAVNOH-a još napose i zadaću da rukovodi poslovima narodne vlasti u Hrvatskoj. Sasvim je dakle osnovano, kada se i Inicijativni odbor ZAVNOH-a smatra klicom budućega vrhovnog rukovodstva narodne vlasti.

— str. 18.
  • uredili: Ferdo Čulinović, Vjekoslav Bratulić, Vinko Antić, Priključenje Istre federalnoj državi Hrvatskoj u Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji : 1943. – 1968., Rijeka : Sjeverojadranski institut Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, 1968. COBISS.SR 129373191

Bilješke[уреди | уреди извор]

  1. ^ а б Hodimir Sirotković (gl. redakt.), Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske : zbornik dokumenata ― 1943., [Sv. 1.], Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske, Zagreb, 1964., str. 17., 19., 43. i 44.

Evo, toliko od mene za sad. Molim te Pinki da pročitaš ove izvore. Ako se s tim izvorima ne slažeš, onda pronađi izvore koji potkrjepljuju tvoje tvrdnje. Lijep pozdrav.

Преузето из „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Корисник:Bugoslav/Pijesak&oldid=22884580”