Корисник:OSVG24/песак

С Википедије, слободне енциклопедије

Bečka šuma (nemački: Wienerwald) jeste šumovito brdovito područje koje čini severoistočno podnožje Severnih Krečnjačkih Alpa u pokrajinama Donja Austrija i Beč. Dugo je 45 km i širok 20–30 km, niz brežuljaka i brda obraslo je gustom šumom i popularno je rekreacijsko područje među Bečanima.

Lokacija[uredi | uredi izvor][уреди | уреди извор]

Bečku šumu okružuju reke Triesting, Gölsen, Traisen i Dunav, a smeštena je na granici Mostviertela i Industrieviertela, dva od četiri istorijska područja Donje Austrije. Dopirući do samog grada Beča, omiljena je destinacija na otvorenom za gusto naseljeno područje oko grada.

Geografija[uredi | uredi izvor][уреди | уреди извор]

Najviša tačka u Bečkoj šumi jeste Schöpfl na 893 m, gde je opservatorija "Leopold Figl". Važne reke u Bečkoj šumi jesu Wien, Schwechat i Triesting. Najseveroistočniji Leopoldsberg, sa pogledom na Dunav i Bečku kotlinu, čini istočni kraj alpskog lanca.

Iako je Bečka šuma zaštićen pejzaž i važno rekreacijsko područje, preti joj eksurbanizacija. Lajncki zoološki vrt, veliki park naseljen divljim svinjama i drugim šumskim životinjama, kao i Schwarzenbergpark, nastali su na području Beča tokom 19. veka. Park prirode Sandstein–Bečka šuma smešten je u blizini Purkersdorfa, 20 km zapadno od Beča. Tu su i neke pećine, kao što je Dreidärrischenhöhle ("Pećina trojice gluvih").

Geologija[uredi | uredi izvor][уреди | уреди извор]

Planinski lanci Bečke šume čine prelaz između Istočnih Alpa i Karpata, odvojeni su Dunavom i nekim tektonskim linijama u blizini Beča. Severno područje deo je pešačke zone Alpa, dok je južno deo Severnih Krečnjačkih Alpa. Na istoku, granica je termalna linija, koja čini geološku liniju prekida prema Bečkoj kotlini. Na severu rastu bukve, hrastovi i grabovi; na jugu je crnogorica, uglavnom borovi i jele. Park prirode Föhrenberge ("Borove planine") smešten je u drugoj regiji.