Корисник:Pipika1971/песак

С Википедије, слободне енциклопедије

Termoelektricitet[уреди | уреди извор]

  • Stranica
  • Razgovor
  • Čitaj
  • Uredi
  • Uredi kôd
  • Vidi istoriju

Termoelektricitet[1] je električna struja koja nastaje u električnom strujnom krugu sastavljenom od dva različita metala, ako se njihovi spojevi održavaju na različitim temperaturama. Pojavu dodirnih električnih potencijala i njihovu zavisnost o temperaturi razjašnjava kvantna teorija metala. Prema toj teoriji elektroni se u metalima nalaze u provodnim trakama energetskim različite energije, kroz koje se slobodno kreću. Energija [2]najviše provodljive trake za različite materijale je različita. Ako provodne trake različitih metala dođu u dodir, elektroni će iz metala s višom provodnom trakom prelaziti u metal s nižom provodnom trakom, a to će između dva metala stvoriti dodirni električni potencijal. Taj je potencijal zavisan o temperaturi, jer se povećanjem temperature kristalne rešetke metala povećava i energija elektrona.

Objašnjenje[uredi | uredi kôd][уреди | уреди извор]

Da se topiota može pretvoriti u električnu struju, pokazao je Thomas Johann Seebeck 1821. Spojimo li krajeve dvaju različitih metala, na primjer bakra i čelika, i jedan spoj držimo na višoj, a drugi na nižoj temperaturi, kroz metale će prolaziti električna struja. Nalazi li se između njih magnetna igla, ona će se zakrenuti iz početnog položaja. Takva električna struja koja se javlja pri različitom zagrevanju spojeva raznih metala zove se termoelektrična struja, a ovakva dva metala koji zagrevanjem stvaraju električnu struju čine termočlanak ili termoelement.

Termoelektrični generator ili Peltierov element.


Termoelektromotorna sila je vrlo mala. Jedna od najvećih je kod termoelemenata od bizmuta i antimona, a iznosi 0,011 volta pri temperaturi spojeva 0 °C i 100 °C. U ovakvom spoju struja teče od bizmuta ka antimonu. Iako su elektromotorne sile kod termočlanaka male, struja može biti vrlo jaka, pa i na stotine ampera ako je električni otpor mali. Da bi se povećala elektromotorna sila, termočlanci se spajaju u seriju, i dobije se termobaterija. Kod toga se sva spojišta na jednoj strani drže na jednoj temperaturi, a spojišta na drugoj strani na drugoj temperaturi.

Termočlanci se upotrebljavaju za merenje visokih temperatura do 3 000 °C i nazivaju se termoelektrični pirometri.

  • "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.

Reference[уреди | уреди извор]

  1. ^ „termoelektricitet - Hrvatska enciklopedija”. www.enciklopedija.hr. Приступљено 2024-05-11. 
  2. ^ Energija vezanja (на језику: српски), 2024-04-13, Приступљено 2024-05-11