Fizička osobina — разлика између измена
Направљено превођењем странице „Physical property“ |
Kozmetičke izmene |
||
Ред 1: | Ред 1: | ||
'''Fizička osobina''' je svaka osobina, koja |
'''Fizička osobina''' je svaka osobina, koja je [[Мерење|merena]], čija vrednost opisuje stanje fizičkog sistema. Promene u fizičkim osobinama sistema se mogu koristiti za opis njegove transformacije ili evolucije između njenih trenutnih stanja. [[Kvantitet|Кvantitativno]]<nowiki/>fizičko svojstvo se naziva [[Физичка величина|fizička veličina]]. |
||
Fizičke osobine se često karakterišu kao intenzivna i ekstenzivna svojstva. Intenzivna svojstva ne zavise od veličine ili zapremine sistema, niti od broja materijala na objektu, dok obimna svojina pokazuje aditivni odnos. Ove klasifikacije u celini deluju samo u onim slučajevima, kada manje jedinice uzorka ne komuniciraju u nekim fizičkim ili hemijskih procesa u kombinaciji. |
Fizičke osobine se često karakterišu kao intenzivna i ekstenzivna svojstva. Intenzivna svojstva ne zavise od veličine ili zapremine sistema, niti od broja materijala na objektu, dok obimna svojina pokazuje aditivni odnos. Ove klasifikacije u celini deluju samo u onim slučajevima, kada manje jedinice uzorka ne komuniciraju u nekim fizičkim ili hemijskih procesa u kombinaciji. |
||
Ред 11: | Ред 11: | ||
== Vidi još == |
== Vidi još == |
||
* [[Физичка величина|Fizička veličina]] |
* [[Физичка величина|Fizička veličina]] |
||
* [[Hemijska osobina |
* [[Hemijska osobina]] |
||
== Izvori == |
== Izvori == |
Верзија на датум 7. децембар 2016. у 15:28
Fizička osobina je svaka osobina, koja je merena, čija vrednost opisuje stanje fizičkog sistema. Promene u fizičkim osobinama sistema se mogu koristiti za opis njegove transformacije ili evolucije između njenih trenutnih stanja. Кvantitativnofizičko svojstvo se naziva fizička veličina.
Fizičke osobine se često karakterišu kao intenzivna i ekstenzivna svojstva. Intenzivna svojstva ne zavise od veličine ili zapremine sistema, niti od broja materijala na objektu, dok obimna svojina pokazuje aditivni odnos. Ove klasifikacije u celini deluju samo u onim slučajevima, kada manje jedinice uzorka ne komuniciraju u nekim fizičkim ili hemijskih procesa u kombinaciji.
Osobine se takođe mogu klasifikovati s obzirom na pravac njihove prirode. Na primer, svojstva izotropa se ne menjaju u zavisnosti od pravca posmatranja, tako i аnizotropska svojstva imaju prostorne disprezije.
Može biti teško da se utvrdi da li je ova osobina svojstvo materijala ili ne. Boja, na primer, može se posmatrati i meriti, međutim, ono što doživljava kao boje je zapravo interpretacija refleksnih svojstava površine i svetla koje se koristi da se osvetli. U tom smislu, mnoge navodne fizičke osobine se nazivaju posledice.
Fizičke osobine su u suprotnosti sa hemijskim osobinama, koje određuju način kako se materijal ponaša u hemijskoj reakciji.
Vidi još
Izvori
- Cesare Emiliani (1987). Dictionary of the Physical Sciences: Terms, Formulas, Data. Oxford University Press. ISBN 978-0-19-503651-0.
- Robert A. Meyers (2001). Encyclopedia of Physical Science and Technology (3rd изд.). Academic Press. ISBN 978-0-12-227410-7.
Spoljašnje veze
- Izvori podataka fizičkih i hemijskih osobina – Spisak literature koja pokriva nekoliko hemijskih i fizičkih osobina različitih materijala