Ogledalo — разлика између измена
Нема описа измене |
Нема описа измене |
||
Ред 1: | Ред 1: | ||
'''Ogledalo''' je optička sprava.Optička zato što deluje u mediju takozvane vidljive svetlosti. Ogledalo je svaka uglačana površina kojoj je neravnina manja od talasne dužine svetlosti. (To su talasne dužine elektormagnetskih valova u opsegu od 400 nanometara (nm), ili 400×10−9 m do 700 nanometara – tj. opseg između infracrvenog i ultraljubičastog zračenja).<ref name="Врбанов точак">Група аутора, Практичар, Школска књига, Загреб, 1971.г.</ref><ref name="Сибир">Група аутора, Мала енциклопедија Просвета, Просвета,Београд, 1959.г.</ref> |
'''Ogledalo''' je optička sprava.Optička zato što deluje u mediju takozvane vidljive svetlosti. Ogledalo je svaka uglačana površina kojoj je neravnina manja od talasne dužine svetlosti. (To su talasne dužine elektormagnetskih valova u opsegu od 400 nanometara (nm), ili 400×10−9 m do 700 nanometara – tj. opseg između infracrvenog i ultraljubičastog zračenja).<ref name="Врбанов точак">Група аутора, Практичар, Школска књига, Загреб, 1971.г.</ref><ref name="Сибир">Група аутора, Мала енциклопедија Просвета, Просвета,Београд, 1959.г.</ref> |
||
To može biti uglačana [[metal]]na ili |
To može biti uglačana [[metal]]na ili metalizovana staklena ploča. Zavisno od oblika uglačane površine ogledalo može biti ravno i zakrivljeno. Zakrivljeno ogledalo možbe biti [[konkavno]] ili [[konveksno]]. Konkavna ogledala su ogledala udubljenih površina, a konveksna ispupčenih površina.<ref name="Козара">Група аутора, Енциклопедија лексикографског завода, Југословенски лексикографски завод, Загреб, 1962.г.</ref> |
||
== Karakteristika lika u ogledalu == |
== Karakteristika lika u ogledalu == |
Верзија на датум 22. септембар 2018. у 14:13
Ogledalo je optička sprava.Optička zato što deluje u mediju takozvane vidljive svetlosti. Ogledalo je svaka uglačana površina kojoj je neravnina manja od talasne dužine svetlosti. (To su talasne dužine elektormagnetskih valova u opsegu od 400 nanometara (nm), ili 400×10−9 m do 700 nanometara – tj. opseg između infracrvenog i ultraljubičastog zračenja).[1][2]
To može biti uglačana metalna ili metalizovana staklena ploča. Zavisno od oblika uglačane površine ogledalo može biti ravno i zakrivljeno. Zakrivljeno ogledalo možbe biti konkavno ili konveksno. Konkavna ogledala su ogledala udubljenih površina, a konveksna ispupčenih površina.[3]
Karakteristika lika u ogledalu
Dobijeni lik u ogledalu može biti, u zavisnosti od toga gde se nalazi:
- Stvaran (ako je sa iste strane ogledala kao i predmet) ili nestvaran (ako je sa suprotne strane ogledala nego predmet).
- Iste veličine kao i predmet, uvećan ili umanjen
- Obrnut ili uspravan
- Zamenjena su leva i desna strana
- Simetričan predmetu u odnosu na ogledalo
- Jednako udaljen od ogledala kao i predmet
Lik je predmet koji se formira u ravnom ogledalu
Konstrukcija lika kod ogledala
Za konstrukciju lika kod sfernih (izdubljenih i ispupčenih) ogledala koriste se zraci koji polaze sa različitih tačaka predmeta.
Vidi još
Literatura
- Mirror Manufacturing and Composition, Mirrorlink
- Stannous Chloride: Silvering Mirrors, American Chemical Association
- Mirror, Mirror: A History of the Human Love Affair with Reflection, Mark Pendergrast. Basic Books. 2003. ISBN 0-465-05471-4..
- On reflection, Jonathan Miller, National Gallery Publications Limited. 1998. ISBN 0-300-07713-0..
- The Mirror: A History, Sabine Melchior-Bonnet, Routledge. 2001. ISBN 0-415-92448-0.
Spoljašnje veze