Konstanta disocijacije kiseline — разлика између измена
мНема описа измене |
|||
Ред 14: | Ред 14: | ||
==Literatura== |
==Literatura== |
||
{{Reflist|2}} |
{{Reflist|2}} |
||
==Dodatna literatura== |
|||
* {{cite book |
|||
|author=Albert A., Serjeant, E.P. |
|||
|title=The Determination of Ionization Constants: A Laboratory Manual |
|||
|publisher=Chapman & Hall |
|||
|year=1971 |
|||
|isbn=0412103001 |
|||
}} (Previous edition published as {{cite book |title=Ionization constants of acids and bases |location=London (UK) |publisher=Methuen |year=1962}}) |
|||
* {{cite book |
|||
|title=Chemical Principles: The Quest for Insight |
|||
|author=Atkins P.W., Jones, L. |
|||
|year=2008 |
|||
|edition=4th |
|||
|publisher=W.H. Freeman |
|||
|isbn=1-4292-0965-8 |
|||
}} |
|||
* {{Housecroft3rd}} (Non-aqueous solvents) |
|||
* {{cite book |
|||
|author=Hulanicki A. |
|||
|title=Reactions of Acids and Bases in Analytical Chemistry |
|||
|publisher=Horwood |
|||
|year=1987 |
|||
|isbn=0853123306 |
|||
}} (translation editor: Mary R. Masson) |
|||
* {{cite book |
|||
|author=Perrin D.D., Dempsey, B., Serjeant, E.P. |
|||
|title=pKa Prediction for Organic Acids and Bases |
|||
|publisher=Chapman & Hall |
|||
|year=1981 |
|||
|isbn=041222190x |
|||
}} |
Верзија на датум 1. септембар 2011. у 05:05
Konstanta disocijacije kiselina, Ka, (kiselinska konstanta, konstanta jonizacije kiseline) je kvantitativna mera jačine kiseline u rastvoru. To je konstanta ravnoteže hemijske reakcije poznate kao disocijacija u kontekstu kiselo-baznih reakcija.[1] Ekvilibrijum se može simbolički zapisati kao:
- HA ⇌ A− + H+,
gde je HA generička kiselina. Ona se disocira u A−, koji je poznat kao konjugovana baza kiseline, i vodonični jon ili proton, H+, koji u slučaju vodenih rastvora, postoji kao solvatisani hidronijumski jon. U primeru prikazanom na slici, HA je sirćetna kiselina, a A− je acetatni jon. Hemijske grupe HA, A− i H+ su u ravnoteži kad se njihove koncentracije ne menjaju u funkciji vremena. Konstanta disocijacije se obično zapisuje kao količnik ravnotežnih koncentracija (u mol/L), obleleženih sa [HA], [A−] i [H+]:
Pošto Ka vrednosti pokrivaju opseg sa znatnim redova veličina, logaritamska mera konstante disocijacije kiseline se normalno koristi u praksi.
Što je veća pKa vrednost, to je manji stepen disocijacije. Slabe kiseline imaju pKa vrednosti u aproksimativnom opsegu −2 do 12 u vodi. Kiseline sa pKa vrednošću manjom od oko −2 se smatraju jakim kiselinama. Jaka kiselina je skoro potpuno disocirana u vodenom rastvoru, i.e. do te mere da koncentracija nedisocirane kiseline postaje zanemarljiva. pKa vrednosti jakih kiselina se mogu, međutim, proceniti teorijskim putem ili ekstrapolacijom iz merenja u ne-vodenim rastvaračima u kojima je konstanta disocijacije manja, poput acetonitrila i dimetil sulfoksida.[2]
Literatura
- ^ Skoog D.A., West, D.M.; Holler, J.F.; Crouch, S.R. (2004). Fundamentals of Analytical Chemistry (8th изд.). Thomson Brooks/Cole. ISBN 0-03-035523-0.
- ^ Reichardt C. (2003). Solvents and Solvent Effects in Organic Chemistry (3rd изд.). Wiley-VCH. ISBN 3-527-30618-8.
Dodatna literatura
- Albert A., Serjeant, E.P. (1971). The Determination of Ionization Constants: A Laboratory Manual. Chapman & Hall. ISBN 0412103001. (Previous edition published as Ionization constants of acids and bases. London (UK): Methuen. 1962.)
- Atkins P.W., Jones, L. (2008). Chemical Principles: The Quest for Insight (4th изд.). W.H. Freeman. ISBN 1-4292-0965-8.
- Housecroft, C. E.; Sharpe, A. G. (2008). Inorganic Chemistry (3. изд.). Prentice Hall. ISBN 978-0-13-175553-6. (Non-aqueous solvents)
- Hulanicki A. (1987). Reactions of Acids and Bases in Analytical Chemistry. Horwood. ISBN 0853123306. (translation editor: Mary R. Masson)
- Perrin D.D., Dempsey, B., Serjeant, E.P. (1981). pKa Prediction for Organic Acids and Bases. Chapman & Hall. ISBN 041222190x Проверите вредност параметра
|isbn=
: invalid character (помоћ).