Antioh Afrodisije

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Antioh Afrodisije
Manastir Svetog Save Osvećenog u kome se Antioh Afrodisije podvizavao
Lični podaci
Datum rođenja6. vek
Mesto rođenjaAnkira, Vizantija
Datum smrtioko 635.
Mesto smrtiVizantija,
Svetovni podaci
Poštuje se uPravoslavna crkva, Rimokatolička crkva
Praznik24. decembar (pravoslavlje)

Antioh Afrodisije (poznat i kao Antioh Pandekt ili Antioh Palestinski) je hrišćanski svetitelj i monah. Rodio se u 6. veku u Vizantiji, u blizini Ankire (današnja Ankara) u Maloj Aziji.

Podvizavao se kao monah u manastiru Svetog Save Osvećenog, u Palestini. Bio je savremenik i očevidac Vizantijsko-persijskog rata (602–628). Tokom ovog rata bio je svedok persijskog osvajanja Jerusalima i rušenja i pljačkanja manastira po Palestini tokom 614. godine. Bio je poznat po svojim vrlinama i svetosti. Poznat je po tome što je napisao knjigu Pandekta, u sto trideset glava. Preminuo je oko 635. godine.

Tokom vrste bogosluženja — Veliko povečerje u Pravoslavnoj crkvi se čita molitva Antioha Afrodisija „Molitva druga, Gospodu našem Isusu Hristu (Antioha, monaha Pendekta)“[1].

I daj, Vladiko, nama, koji odlazimo na spavanje, odmor tela i duše, i sačuvaj nas od mračnoga sna grehoviog, i od svakog tamnog i noćnog sladostrašća; ukroti nasrtaje strasti, ugasi raspaljene strele lukavoga koje na nas podmuklo lete; umiri telo naše, i svako zemno i veštastveno umovanje naše uspavaj. I daruj nam, Bože, bodar um, celomudren razum, srce trezveno, san lak i slobodan od svakog đavoljeg sanjarenja. I podigni nas u vreme molitve, utvrđene u zapovestima Tvojim, i duboko svesne zakona Tvojih. Daruj nam svenoćno slavoslovlje, da bismo pevali i hvalili i slavili prečasno i veličanstveno ime Tvoje, Oca i Sina i Svetoga Duha, sada i uvek i u vekove vekova. Amin. Preslavna Prisnodjevo, Majko Hrista Boga. prinesi našu molitvu Sinu Tvome i Bogu našem, da spase Tobom duše naše.

Pandekt[uredi | uredi izvor]

Pandekt (grč. Πανδέκτης της άγίας Γραφης) je knjiga koju je Antioh napisao oko 620. godine. Sastoji se od duhovnih misli zasnovanih na Svetom pismu i na mislima svetitelja koji su živeli pre Antioha. Knjiga ima 130 poglavlja.[2]

Neki od poznatih citata iz Pandekta su:

Ako su demoni preklinjali Gospoda da ih ne pošalje u bezdan i molba im beše ispunjena, koliko li će pre biti uslišene molitve nas koji smo se obukli u Hrista, kada se molimo da se izbavimo od umne (duhovne) smrti? Posvetimo se stoga, molitvi, jer je velika njena sila.[3]

Pojanje je dar Božji anđelima i ljudima kao način zajedničenja sa njim[4]

U poslednjem poglavlju Pandekta se nalazi spisak jeretika od Simona Vrača do sledbenika severijanskog Monofizitstva[5].

Srpska pravoslavna crkva slavi ga 24. decembra po julijanskom, a 6. januara po gregorijanskom kalendaru.

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]