Aristotelov univerzitet u Solunu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Aristotelov univerzitet u Solunu
Tipjavni
Osnivanje1925.
KancelarNikos Papajoanov
PotkancelarDimitros Koveos, Haralambos Feidas, Gianakodakis Andreas, Efstratios Stilianidis
Akademsko osoblje2.024
Broj studenata40.000
Preddiplomci31.000
Postdiplomci4.520
LokacijaSolun,  Grčka
AfilijacijeCampus Europae,
Utrecht Network,
TIME,
CESAER,
EASN
Veb-sajtwww.auth.gr

Glavni ulaz Filozofskog fakulteta na Aristotelovom Univerzitetu

Aristotelov univerzitet u Solunu je nastao po inicijativi vlade A. Papanastazija koju je ozakonila grčka nacionalna skupština 5. juna 1925, a počeo je sa radom 1926. godine. Prvi rektor univerziteta je bio Geogios Čacidakis.

Prvi fakultet koji je bio počeo sa radom bio je Filozofski fakultet. Sledeće 1927. godine počeo je sa radom Fakultet za matematiku i fiziku. Fakultet za pravo i ekonomiju počeo je sa radom 1928, a Fakultet poljoprivrede i šumarstva 1937. godine. Medicinski i Teološki fakultet su počeli sa radom 1941. godine. Veterinarski fakultet je osnovan 1950, Institut za strane jezike 1951, Tehnički fakultet 1955, a Stomatološki, kao deo Medicinskog fakulteta 1959. godine.

Aristotelov univerzitet je, u skladu sa zakonom, reformisan 1982. godine. Ka osnovne akademske jedinice su proglašeni Teološki i Filozofski fakultet, Fakultet prirodnih nauka, Fakultet prava i ekonomije, te Geotehnički, Medicinski i Tehnički fakultet. Posle reforme Univerziteta je osnovano nekoliko novih fakulteta. Fakultet za obrazovanje je osnovan 1983, Fakultet umetnosti 1984, Fakultet fizičke kulture i sporta 1983. a Fakultet novinarstva i masovnih medija 1991. godine. Nova Škola za obrazovanje je osnovana u Florini 1993. godine koja je sada deo novog Univerziteta zapadne Makedonije.

Nekoliko novih škola je osnovano unutar postojećih fakulteta. Škola političkih nauka je osnovana unutar Fakulteta prava, ekonomije i političkih nauka, Škola psihologije unutar Filozofskog fakulteta i Škola informatike unutar Fakulteta prirodnih nauka. Zatim je osnovano nekoliko nezavisnih škola: Škola za upravljanje energetikom u kozanima (1999), Škola za balkanske studije (1999) i Škola za obrazovanje u Florini (1993) koja je sada deo Univerziteta zapadne Makedonije. Godine 2004. osnovane su dve nove škole: Škola za studij filma u okviru Fakulteta umetnosti i Škola za urbano planiranje i urbani razvoj (u Veroji) kao deo Tehničkog fakulteta. Pored toga, Medicinski i Geotehnički fakultet postali su jedinstveni, tj. bez škola u nutar njih samih. Farmaceutska škola je postala Farmaceutski fakultet.

Univerzitet danas[uredi | uredi izvor]

Društvena uloga i ciljevi[uredi | uredi izvor]

Ciljevu, mesto i uloga Univerziteta mogu se sumirati u deset tačaka:

  1. Nadgradnja obrazovnog procesa i nastavnih planova i programa
  2. Podizanje akademskog nivoa u istraživanju
  3. Povećanje ugleda i uloge Univerziteta u svetu
  4. Organizaciona i operativna nadgradnja Univerziteta
  5. Korištenje, primena i razvoj najsavremenijih informativnih i komunikacijskih tehnologija
  6. Poboljšanje kvaliteta usluga koje se pružaju studentima Univerziteta
  7. Povezivanje Univerziteta sa društvom i uzdizanje Univerziteta na nivo kamena temeljca razvoja i kulture
  8. Racionalno korišćenje imovine Univerziteta u skladu sa društvenim normama
  9. Univerzitet koji teži da čuva i štiti prirodnu okolinu
  10. Univerzitet koji ne diskriminiše upis studenata a posebno studenata sa fizičkim nedostacima

Vrednovanje kvaliteta studija na Univerzitetu[uredi | uredi izvor]

Sveukupni rad Univerziteta u obrazovanju i istraživanju vrednuje Spoljni komitet za vrednovanje sačinjen od međunarodnih vrhunskih stručnjaka. Ovo vrednovanje nadgleda Helenska agencija za kontrolu kvaliteta i akreditiva u visokom obrazovanju. Za prošlu 2015. akademsku godinu pogledati ovaj dokument.

Pored ovog vrednovanja univerzitet ima unutrašnju jedinicu čija je uloga da se održi kvalitet studija i istraživanja na svetskom nivou. Ova jedinica se zove MODIP a njena uloga je definisana grčkim zakonom.

Obrazovanje, jedinice i nivoi[uredi | uredi izvor]

Aristotelov univerzitet u Solunu danas ima 41 fakultet i školu. Svaki od fakulteta ili škola ima diplomske i postdiplomske studije (drugog ciklusa i doktorske studije).

Prvenstven cilj Univerziteta je pružiti jednake mogućnosti za učenje, istraživanje i komunikaciju svim studentima. Univerzitet teži da stvori uslove pod kojim će obrazovanje i istraživanje cvetati a time se stvarati bolji svet sa jednakim pravima za svakoga, ekonomskim is socijalnim prosperitetom.

Istraživačka delatnost Univerziteta[uredi | uredi izvor]

Istraživačku delatnost Univerziteta finansira grčka država kroz fond koji je zajednički za sve visoko obrazovne institucije u Grčkoj a u skladu sa zakonima Grčke i Evropske unije. Radom ove delatnosti upravlja Istraživački komitet. Jedan deo članova ovoga Komiteta biraju Generalne skupštine fakulteta i škola Univerziteta.

Osnovne dužnosti Istraživačkog komiteta su

  1. definisati istraživačku politiku Univerziteta i aktivnosti koje je podupiru,
  2. usvojiti, odobriti i raspodeliti finansijska sredstva namenjena realizaciji istraživačkih projekata,
  3. napisati i detaljisati godišnje ekonomske i istraživačke planove i izveštaje,
  4. obezbediti nesmetan tok finansijskih sredstava “specijalnih računa”.

Izvori[uredi | uredi izvor]

Aristotelov unuverzitet u Solunu https://www.auth.gr/en