Berezanj (grad)
Berezanj ukr. Березань | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Ukrajina |
Oblast | Kijevska oblast |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2020. | 16 232 [1] |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 50° 18′ 20″ S; 31° 26′ 21″ I / 50.3055666° S; 31.4391657° I |
Vremenska zona | UTC+2 (EET), leti UTC+3 (EEST) |
Pozivni broj | 4576 |
Veb-sajt | |
http://berezan-rada.gov.ua/ |
Berezanj je grad u Brovarskom okrugu Kijevske oblasti u Ukrajini. Administrativni centar gradske zajednice Berezanj.
Geografski položaj[uredi | uredi izvor]
Nalazi se na reci Nedri u istočnom delu regiona.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Prvi spomen garda potiče iz 17. veka. Godine 1616. naselje je bilo vlasništvo kneza Ostroškog. Od 1648. - stogodišnji grad Perejaslavskog puka.
Prvi pisani dokument o Berezanju datira iz 1756. godine[2].
Godine 1802. selo je postalo centar Perejaslavskog okruga Poltavske gubernije.
Posle građanskog rata, 1923. godine Berezanj postaje regionalni centar.
Tokom Velikog otadžbinskog rata 1941-1943. selo su zauzele nemačke trupe.
Godine 1968. Berezanj je bio naselje gradskog tipa sa 10,2 hiljade stanovnika, postojale su fabrika sukna, ciglana, fabrika armiranobetonskih proizvoda, mlekara i prehrambena fabrika[3]..
U januaru 1989. godine broj stanovnika je bio 14.885 [4].
Od 30. juna 1994. do 17. jula 2020. godine imao je status grada regionalnog značaja.
U maju 1995. godine, Kabinet ministara Ukrajine je odobrio odluku o privatizaciji fabrike armirano-betonskih proizvoda i regionalne poljoprivredne mašine koja se nalazi u gradu; jula 1995. godine odobrena je odluka o privatizaciji PMK br. 56 i državna farma [5].
Na 1 яnvarя 2013 goda čislennostь naseleniя sostavlяla 16 543 čelovek.
Od 1. januara 2013. godine broj stanovnika je bio 16.543 ljudi [6].
Transport[uredi | uredi izvor]
Železnička stanica na pruzi Kijev-Jagotin Jugozapadne železnice.
Nalazi se na autoputu Kijev - Harkov.
Znamenitosti[uredi | uredi izvor]
- Narodni muzej zavičajnog Berezanskog
- Park slave i spomen obeležje meštanima Berezana poginulim tokom Drugog svetskog rata
- Spomenik „Tenk T-34 Gardijski kapetan I. S. Kolosk“ Pivara Kanski [7][8]
- Masovna grobnica vojnika i civila Crvene armije kod Berezanskog UVK [9]
Poznati ljudi[uredi | uredi izvor]
U Berezanu je rođen sovjetski ukrajinski pisac i pesnik S. A. Lisovec.
Ovde je rođen i reditelj i scenarista Pjotr Lutsik. Sveti Sofronije Irkutski proveo je detinjstvo.
Najstariji šef kulturne ustanove u Ukrajini je rekorder Ukrajinske knjige rekorda - zaslužni radnik kulture Ukrajine Rikh Galina Lavrentievna[10].
Galerija[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ Čiselьnіstь naselennя (za ocіnkoю) na 1 grudnя 2020 roku // Golovne upravlіnnя statistiki u Kiїvsьkій oblastі
- ^ „Zvedeniй katalog metričnih knig, klіrovih vіdomosteй ta spovіdnih rozpisіv”. Centralьniй deržavniй іstoričniй arhіv Ukraїni (na jeziku: ukrajinski).
- ^ Berezanь // Bolьšaя Sovetskaя Эnciklopediя. / pod red. A. M. Prohorova. 3-e izd. tom 3. M., «Sovetskaя эnciklopediя», 1970.
- ^ Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь gorodskogo naseleniя soюznыh respublik, ih territorialьnыh edinic, gorodskih poseleniй i gorodskih raйonov po polu
- ^ «00849991 Radgosp „Berezansьkiй“, m. Berezanь Barišіvsьkogo raйonu»
Postanova Kabіnetu mіnіstrіv Ukraїni № 538 vіd 20 lipnя 1995 r. «Pro dopovnennя perelіku ob'єktіv, щo pіdlяgaюtь obov’яzkovій privatizacії u 1995 rocі» - ^ „Čiselьnіstь naяvnogo naselennя Ukraїni na 1 sіčnя 2013 roku. Deržavna služba statistiki Ukraїni. Kiїv, 2013. stor.67” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 12. 10. 2013. g. Pristupljeno 31. 12. 2021.
- ^ „Pivzavod Kanskogo”. Gorodskoй portal Berezanя (na jeziku: ruski). Arhivirano iz originala 04. 07. 2020. g. Pristupljeno 2020-09-05.
- ^ „Pam'яtki budіvnictva і arhіtekturi - «Pivzavod Kansьkogo» - vul. Novoselicя, 2, Berezanь”. Discover Ukraine (na jeziku: ukrajinski). Pristupljeno 2020-09-05.
- ^ „Bratskaя mogila u školы №3”. Kniga pamяti Ukrainы. Pristupljeno 2020-09-05.
- ^ Іrina Savčuk (2017-10-14). „Naйstarіša direktorka Ukraїni: živu na svіtі zaradi svogo muzeю”. Ukraїnsьkiй іnteres (na jeziku: ukrajinski). Pristupljeno 2020-09-05.