Berezanj (grad)

Koordinate: 50° 18′ 20″ S; 31° 26′ 21″ I / 50.3055666° S; 31.4391657° I / 50.3055666; 31.4391657
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Berezanj
ukr. Березань
Berezanj u Ukrajini
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Ukrajina
Oblast Kijevska oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2020.16 232 [1]
Geografske karakteristike
Koordinate50° 18′ 20″ S; 31° 26′ 21″ I / 50.3055666° S; 31.4391657° I / 50.3055666; 31.4391657
Vremenska zonaUTC+2 (EET), leti UTC+3 (EEST)
Berezanj na karti Ukrajine
Berezanj
Berezanj
Berezanj na karti Ukrajine
Pozivni broj4576
Veb-sajt
http://berezan-rada.gov.ua/

Berezanj je grad u Brovarskom okrugu Kijevske oblasti u Ukrajini. Administrativni centar gradske zajednice Berezanj.

Geografski položaj[uredi | uredi izvor]

Nalazi se na reci Nedri u istočnom delu regiona.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Prvi spomen garda potiče iz 17. veka. Godine 1616. naselje je bilo vlasništvo kneza Ostroškog. Od 1648. - stogodišnji grad Perejaslavskog puka.

Prvi pisani dokument o Berezanju datira iz 1756. godine[2].

Godine 1802. selo je postalo centar Perejaslavskog okruga Poltavske gubernije.

Posle građanskog rata, 1923. godine Berezanj postaje regionalni centar.

Tokom Velikog otadžbinskog rata 1941-1943. selo su zauzele nemačke trupe.

Godine 1968. Berezanj je bio naselje gradskog tipa sa 10,2 hiljade stanovnika, postojale su fabrika sukna, ciglana, fabrika armiranobetonskih proizvoda, mlekara i prehrambena fabrika[3]..

U januaru 1989. godine broj stanovnika je bio 14.885 [4].

Od 30. juna 1994. do 17. jula 2020. godine imao je status grada regionalnog značaja.

U maju 1995. godine, Kabinet ministara Ukrajine je odobrio odluku o privatizaciji fabrike armirano-betonskih proizvoda i regionalne poljoprivredne mašine koja se nalazi u gradu; jula 1995. godine odobrena je odluka o privatizaciji PMK br. 56 i državna farma [5].

Na 1 яnvarя 2013 goda čislennostь naseleniя sostavlяla 16 543 čelovek.

Od 1. januara 2013. godine broj stanovnika je bio 16.543 ljudi [6].

Transport[uredi | uredi izvor]

Železnička stanica na pruzi Kijev-Jagotin Jugozapadne železnice.

Nalazi se na autoputu Kijev - Harkov.

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

  • Narodni muzej zavičajnog Berezanskog
  • Park slave i spomen obeležje meštanima Berezana poginulim tokom Drugog svetskog rata
  • Spomenik „Tenk T-34 Gardijski kapetan I. S. Kolosk“ Pivara Kanski [7][8]
  • Masovna grobnica vojnika i civila Crvene armije kod Berezanskog UVK [9]

Poznati ljudi[uredi | uredi izvor]

U Berezanu je rođen sovjetski ukrajinski pisac i pesnik S. A. Lisovec.

Ovde je rođen i reditelj i scenarista Pjotr Lutsik. Sveti Sofronije Irkutski proveo je detinjstvo.

Najstariji šef kulturne ustanove u Ukrajini je rekorder Ukrajinske knjige rekorda - zaslužni radnik kulture Ukrajine Rikh Galina Lavrentievna[10].

Galerija[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Čiselьnіstь naselennя (za ocіnkoю) na 1 grudnя 2020 roku // Golovne upravlіnnя statistiki u Kiїvsьkій oblastі
  2. ^ „Zvedeniй katalog metričnih knig, klіrovih vіdomosteй ta spovіdnih rozpisіv”. Centralьniй deržavniй іstoričniй arhіv Ukraїni (na jeziku: ukrajinski). 
  3. ^ Berezanь // Bolьšaя Sovetskaя Эnciklopediя. / pod red. A. M. Prohorova. 3-e izd. tom 3. M., «Sovetskaя эnciklopediя», 1970.
  4. ^ Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь gorodskogo naseleniя soюznыh respublik, ih territorialьnыh edinic, gorodskih poseleniй i gorodskih raйonov po polu
  5. ^ «00849991 Radgosp „Berezansьkiй“, m. Berezanь Barišіvsьkogo raйonu»
    Postanova Kabіnetu mіnіstrіv Ukraїni № 538 vіd 20 lipnя 1995 r. «Pro dopovnennя perelіku ob'єktіv, щo pіdlяgaюtь obov’яzkovій privatizacії u 1995 rocі»
  6. ^ „Čiselьnіstь naяvnogo naselennя Ukraїni na 1 sіčnя 2013 roku. Deržavna služba statistiki Ukraїni. Kiїv, 2013. stor.67” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 12. 10. 2013. g. Pristupljeno 31. 12. 2021. 
  7. ^ „Pivzavod Kanskogo”. Gorodskoй portal Berezanя (na jeziku: ruski). Arhivirano iz originala 04. 07. 2020. g. Pristupljeno 2020-09-05. 
  8. ^ „Pam'яtki budіvnictva і arhіtekturi - «Pivzavod Kansьkogo» - vul. Novoselicя, 2, Berezanь”. Discover Ukraine (na jeziku: ukrajinski). Pristupljeno 2020-09-05. 
  9. ^ „Bratskaя mogila u školы №3”. Kniga pamяti Ukrainы. Pristupljeno 2020-09-05. 
  10. ^ Іrina Savčuk (2017-10-14). „Naйstarіša direktorka Ukraїni: živu na svіtі zaradi svogo muzeю”. Ukraїnsьkiй іnteres (na jeziku: ukrajinski). Pristupljeno 2020-09-05.