Bihor (tvrđava)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Tvrđava Bihor, sa podgrađem, nalazila se u istoimenoj srednjovekovnoj župi, na vrhu strmog brda Gradine (1050 mnm), iznad reke Lima i u blizini današnjeg sela Bioča (desetak kilometara severno od Berana). U pisanim izvorima se prvi put pominje od strane dubrovačkih trgovaca, 5. novembra 1450. godine. Sa nje se moglo kontrolisati kretanje karavana i putnika, a tvrđava je bila pristupačna samo sa jugoistočne strane. Unutar zidina su bile smeštene drvene kuće i skladišta za oružje i žito, kao i bunar-cisterna (čiji ostaci postoje i danas). Podgrađe je kao trg služilo za trgovinsku razmenu

Osmanska vlast[uredi | uredi izvor]

Pod osmansku vlast Bihor je pao 1455. godine, isto kada i Prizren. U njemu je smeštena vojna posada, a u podgrađu se broj kuća kretao od 1463 do 1432 (prema turskim popisima od: 1487/1488, 1488/1489, 1489/1490. i 1490/1491. godine). Zabelježen je i broj udovičkih kuća: od 108-116. Godine 1530. posadu tvrđave su sačinjavala 24 mustahfiza i 226 nefera, sa dizdarom (Kasimom) na čelu. Postojala su u to vreme 4 topa. U podgrađu i župi je registrovano 20046 stanovnika (3785 domaćinstava) u 181 naselju (selu). U to vreme je sagrađena i prva džamija i otpočet proces islamizacije stanovnoštva. Tvrđava je jedno vreme pripadala Hercegovačkom, a zatim Prizrenskom sandžaku.

Kasaba u podgrađu[uredi | uredi izvor]

Sredinom XVI veka, naselje (podgrađe) je iz trga preraslo u kasabu i već 1571. godine je u široj okolini postojalo 1106 muslimanskih stanovnika, u 142 sela i 8 mezeri (selišta). Izgradnjom trga Nikolj-Pazara (u blizini kasnijeg Bijelog Polja, u dubrovačkom dukumentu prvi put pomenutog 28. juna 1589. godine, a koje će preuzeti njegovu ulogu) opada trgovinska moć Bihora i postepeno ova tvrđava i podgrađe (kasaba) gube na značaju. Naime, Nikolj-Pazar se još 1456. i 1458. godine navodio kao važno središte, u stalnom usponu.

Razaranje[uredi | uredi izvor]

Tokom niza sukoba, koji su se dogodili od 1852-1858. godine, tvrđava Bihor, sa kasabom, potpuno su uništeni i raseljeni. Danas je Bihor geografska regija u Crnoj Gori koje obuhvata sledeća sela beranske opštine: Petnjica, Vrbica, Trpezi, Tucanje, Bor, Savin Bor i Javorova. Ukupna površina iznosi oko 174 km², a na ovom području živi oko 10000 stanovnika.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Aleksandar Deroko, „Srednjovekovni gradovi u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji“, Beograd 1950.
  • Grupa autora: Istorijski leksikon Crne Gore, knjiga 1, Daly Press-Vijesti, 2006.
  • Tatjana Katić: Tvrđava Bihor u 15. i 16. veku, Đurđevi stupovi i Budimljanska eparhija : zbornik radova. – Berane : Episkopija Budimljansko-nikšićka ; Beograd 2011, 483-498.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

  • Bihor, zvanični sajt za promociju turizma u regionu