Brajan Kernigan

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Brajan Kernigan
Brajan Kernigan u Belovim Laboratorijama 2012. godine.
Lični podaci
Puno imeBrajan Vilson Kernigan
Datum rođenja( 1942-01-01)1. januar 1942.[1]
Mesto rođenjaToronto, Ontario, Kanada
DržavljanstvoKanada
ObrazovanjeUniverzitet u Torontu
Univerzitet Prinston
Naučni rad
PoljeRačunarstvo
MentoriPiter Vajner[2]
Poznat po
Zvanični veb-sajt
www.cs.princeton.edu/~bwk/www.cs.princeton.edu/~bwk/

Brajan Vilson Kernigan (engl. Brian Wilson Kernighan, rođen 1. januara 1942) je kanadski naučnik u oblasti računarstva koji je radio u Belovim laboratorijama zajedno sa kreatorima Juniks operativnog sistema, Kenom Tompsonom i Denisom Ričijem, te je doprineo razvoju Juniksa. Kernigan je takođe koautor AWK i AMPL programskih jezika. "K" u "K&R C", kao i "K" u "AWK" označavaju početno slovo njegovog prezimena. Od 2000. godine, Kernigan je profesor na departmanu za računarske nauke na Univerzitetu Prinston, gde je takođe i predstavnik departmana za dodiplomske studente.[4][5]

Mladost i obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Rođen u Torontu, Kernigan je pohađao Univerzitet u Torontu između 1960. i 1964. godine, gde je stekao bečelorsku diplomu u inženjerskoj fizici.[6] Doktorsku diplomu stekao je u elektrotehnici na Univerzitetu Prinston 1969. godine za istraživanje koje je nadgledao Piter Vajner.[5]

Karijera i istraživanje[uredi | uredi izvor]

Kernigan je profesor na departmanu za računarske nauke na Prinstonu od 2000. godine. Svake jeseni predaje kurs pod nazivom "Računari u našem svetu", kojim predstavlja osnove računarstva studentima koji nisu u toj struci. Kerniganovo ime postalo je široko poznato po koautorstvu prve knjige o programskom jeziku C sa Denisom Ričijem. Kernigan je potvrdio da nije učestvovao u dizajniranju programskog jezika C ("to je u potpunosti rad Denisa Ričija").[6] Autor je mnogih programa za Juniks, uključujući ditrof.

U saradnji sa Šen Linom, osmislio je poznatu heuristiku za dva NP-kompletna problema optimizacije: particionisanje grafa i problem trgovačkog putnika. Kako bi pokazali pravičnost u autorskim pravima, prvi se naziva Kernigan-Lin algoritam, dok je drugi poznat kao Lin-Kerniganova heuristika.

Kernigan je izjavio da, ako bi se nasukao na pusto ostrvo sa samo jednim programskim jezikom, to bi morao biti C.[7]

Publikacije[uredi | uredi izvor]

  • The Elements of Programming Style (1974, 1978)
  • Software Tools (1976)
  • The C Programming Language (1978, 1988)
  • Software Tools in Pascal (1981)
  • The Unix Programming Environment (1984)
  • The AWK Programming Language (1988)
  • The Practice of Programming (1999)
  • AMPL: A Modeling Language for Mathematical Programming, 2nd ed. (2003)
  • D is for Digital: What a well-informed person should know about computers and communications (2011)[8]
  • The Go Programming Language (2015)[9]
  • Understanding the Digital World: What You Need to Know about Computers, the Internet, Privacy, and Security (2017)

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Lohr, Steve (31. 10. 2002). „To the Liberal Arts, He Adds Computer Science”. The New York Times. „Mr. Kernighan, 60, is a computer scientist 
  2. ^ Kernighan, Brian Wilson (1969). Some Graph Partitioning Problems Related to Program Segmentation. proquest.com (Teza). Princeton University. OCLC 39166855.  (potrebna pretplata)
  3. ^ "C" Programming Language: Brian Kernighan - Computerphile na sajtu YouTube
  4. ^ „Brian W. Kernighan - ACM author profile page”. dl.acm.org (na jeziku: engleski). Pristupljeno 12. 10. 2018. 
  5. ^ a b „An Oral History of Unix”. 11. 6. 2007. Arhivirano iz originala 11. 06. 2007. g. Pristupljeno 12. 10. 2018. 
  6. ^ a b „Interview with Brian Kernighan | Linux Journal”. www.linuxjournal.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 12. 10. 2018. 
  7. ^ „An Interview with Brian Kernighan”. www-2.cs.cmu.edu. Pristupljeno 12. 10. 2018. 
  8. ^ D is for Digital: What a well-informed person should know about computers and communications. ISBN 978-1-4637-3389-6.
  9. ^ Brian Kernighan and Alan Donovan. The Go Programming Language. 2015. ISBN 978-0-13-419044-0.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]