Gordana Perunović Fijat

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Gordana Perunović Fijat
Perunović Fijat
na Beograd prajdu 2019. godine
Datum rođenja(1960-12-26)26. decembar 1960.(63 god.)
Mesto rođenjaKikindaFNRJ

Gordana Perunović Fijat (Kikinda, 1960) je pravnica, književnica i novinarka, kao i mirovna aktivistkinja i feministkinja.[1][2]

U svom bogatom profesionalnom životu, Goradna Perunović Fijat je tekstove objavljivala u lokalnim i republičkim medijima; u Helsinškoj povelji, Republici, Kikindskim novinama, reviji „Dečko”, „Blicu”, kao i u zborniku „Multietnički identitet Vojvodine”.[3]

Njen društveno - politički angažman podrazumevao je angažovanje na pitanjima rodne ravnopravnosti, nasilja prema ženama,[4] ženski mirovni aktivizam  i saradanju sa Ženama u crnom, kao i prava LGBT osoba. Istovremeno, kao članica Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV), bila je aktivna i u političkom životu u Kikindi i Vojvodini.

Objavila je četiri romana.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Gordana Perunović Fijat je rođena je 1960. godine u Kikindi. U rodnom gradu je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je 1983. godine na Pravnom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu.

Od 2006. godine članica je Nezavisnog društva novinara Vojvodine.

Godinama je radila na lokalnom radiju „Radio Kikinda”, gde je vodila svojevremeno vrlo popularnu emisiju „Stazama zdravlja”. Od 1997. do 2001. godine bila je saradnica beogradskog časopisa „Republika“, od 1999-2009. godine sarađivala je sa  časopisom „Helsinška povelja“.[3]

Od 2007. godine, kao urednica Govorno-tribinskog programa u Kulturnom centru Kikinda organizovala je programe „Anatomija ljudske kreativnosti”, „Književni ponedeljak” i tribine različite tematike u saradnji sa Vojvođanskom politikološkom asocijacijom i Nezavisnim društvom novinara Vojvodine dok je lokalna vlast nije otpustila.[5]

Društveno-politički angažman[uredi | uredi izvor]

Gordana Perunović Fijat je i članica je udruženja „Ženska alternativna radionica” od osnivanja 1998. godine, Centra za podršku ženama od njenog osnivanja 2004. godine i udruženja građana „Solidarnost” od osnivanja 2008. godine.[3]

Članica LSV je postala 2002. godine, a 2008. godine je bila odbornica u Skupštini opštine Kikinda, kao i predsednica Saveta za ravnopravnost polova SO Kikinda.[3]

Aktivistkinja je organizacije Da se zna! koja se bavi pravnom i psihološkom podrškom LGBT+ osobama.[6]

Gordana je tokom 2019. godine bila u žiži javnosti zbog učešća u kampanji „Ne odričem se” akcijom davanja oglasa u jednom beogradskom listu u kome navodi da se ne odriče svoje dece ni po koju cenu i ni zbog kog razloga, kao i da odobrava svaku njihovu odluku koga će voleti. Akcija je za cilj imala edukaciju društva i ohrabrivanje roditelja da prihvate svoju LGBT+ decu i podrže ih da budu ono što jesu.[7][8][9][10]

Objavljeni romani[uredi | uredi izvor]

  • Roman „Zemlja oštrih zuba” (2002)[11]
  • Roman „Dublje od noći” (2008)[12][13]
  • Roman „Braća Avari” (2018)[14]
  • Roman „Hotel Avgust" (2022)[15]

Dramski tekst[uredi | uredi izvor]

  • Mulatkinja iz Kordove[16]

Realizovani projekti[uredi | uredi izvor]

  • „Samoorganizovanje samohranih majki”
  • „ŽAR u lokalnoj zajednici”, dva ciklusa
  • „Mediji u akciji 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama”
  • „Sigurni ženski prostor”
  • „SOS telefon u Kikindi”[3]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Maj”. Rekonstrukcija Ženski fond (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-12-21. 
  2. ^ Bašaragin, Margareta. „Prilog istoriji ženskih studija u Vojvodini: Ženske studije u Subotici” (PDF). 
  3. ^ a b v g d „Gordana Perunović Fijat - Baza podataka 1500 stručnih žena Srbije”. www.zenskavlada.org.rs. 
  4. ^ „"Republika". www.yurope.com. Pristupljeno 2023-12-21. 
  5. ^ „Mesta bez ljudi, zemlja bez odjeka | @VasaStajic”. vasastajic.org. 
  6. ^ „Intervju: Gordana Perunović Fijat i Aleksandar Savić”. Radio Slobodna Evropa (na jeziku: srpskohrvatski). 
  7. ^ Diković, Piše: Jelena. „Roditelji LGBT dece kao roditelji Romea i Julije”. Dnevni list Danas (na jeziku: srpski). 
  8. ^ „Roditelji LBGT dece oglasima u medijima protiv homofobije”. Radio Slobodna Evropa (na jeziku: srpskohrvatski). 
  9. ^ „Još jedna majka se preko novina ne odriče dece”. N1 Srbija (na jeziku: srpski). Arhivirano iz originala 28. 01. 2020. g. Pristupljeno 09. 03. 2020. 
  10. ^ „Prvi put s mamom na Prajd”. BBC News na srpskom (na jeziku: srpski). 16. 9. 2019. 
  11. ^ „zapisi 196”. bibliografije.nb.rs. [mrtva veza]
  12. ^ „BANATSKI KULTURNI CENTAR” (na jeziku: srpski). 
  13. ^ „zapisi 60”. bibliografije.nb.rs. [mrtva veza]
  14. ^ „BRAĆA AVARI - Gordana Perunović Fijat”. Knjižare Vulkan (na jeziku: srpski). 
  15. ^ „Hotel Avgust - Gordana Perunović Fijat: knjiga | KorisnaKnjiga.com”. www.korisnaknjiga.com. Pristupljeno 2023-12-21. 
  16. ^ „Mulatkinja iz Kordove”. Anna Lit književnost (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-12-21.