Gornja Slatina (Šamac)

Gornja Slatina
Administrativni podaci
Država	Bosna i Hercegovina
Entitet	Republika Srpska
Opština	Šamac
Stanovništvo
— 2013.	947
Geografske karakteristike
Koordinate	44° 58′ 03″ S; 18° 28′ 22″ I
Vremenska zona	UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Gornja Slatina Gornja Slatina na karti Bosne i Hercegovine
Ostali podaci
Pozivni broj	054

Gornja Slatina je naseljeno mjesto u opštini Šamac, Republika Srpska, BiH. Prema popisu stanovništva iz 1991. u naselju je živio 1.361 stanovnik.

Istorija

Slatina se pominje prvi put 1548. godine u turskim popisnim tefterima. To je popis posavskih naselja evidentiranih te godine u selu Hasiću kod Bosanskog Šamca. Sem Slatine u dokumentima se spominju i sela: Crkvina, Vučkovac, Sibovac, Tramošnica, Žabar, Domaljevac, Ledenice, Koprivna, Hasići, Bok, Obudovac, Tolisa (posavska), Skugrić, Tolisa (trebavska), Babešnica i Rajska. Tu se zatim spominju i neka sela koja danas ne postoje kao: Orahova Rika, Milutinovo Selište, Petosalići, Poznojevići, Jakšići, Rupanovići, Kojasići, Sapna, Dolska, Mihaljevac, Moranica i Dišnica.

Sva ova naselja pripadala su nahiji Nenavištu, koja se prostirala na području između rijeke Bosne, Save i Tinje i čije je središte bio Gradačac. U srednjem vijeku taj se predio zvao Nenavište, samo što su mu granice prelazile i na lijevu stranu rijeke Bosne.

Naziv

Selo je dobilo ime od riječi slatina koja po etimologiji označava „zemljište gde izvire ili pišti slana i nakisela voda“. Vuk kaže da su mnoga sela po tome dobila ime slatina. Pošto i slatinska zemlja mjestimično sadrži soli, a postoje i mineralni izvori, mjesto je svakako po tome dobilo naziv. Predio je bogat vegetacijom, kao uostalom i cijela Posavina. Na sjevernom dijelu proteže se uži pojas listopadnih šuma u pravcu I-3, gdje se od drveća najviše ističu hrast i grab, a rjeđe brijest, jasen, iva, lijeska, žestika, klen, bagrem, vrba, topola, glog i trn.

Slatina danas

Nakon Drugog svjetskog rata naselje se iz osnova izmijenilo i izgradilo. Godine 1947. podignut je kulturno-zadružni dom, 1964. izvršena elektrifikacija sela, zatim osmogodišnja škola i stanovi za prosvjetne radnike, izgrađeno i otvoreno šest prodavnica, jedna samousluga, pošta i nekoliko ugostiteljskih objekata, asfaltirani su glavniji putevi u naselje i uvedena redovna autobuska linija Šamac — Slatina.

Priroda

Prema narodnom predanju cijeli predio sjeverno od rijeke Tolise bio je nekada pod šumom. Na to upućuju i nazivi pojedinih lokaliteta: Bukva, Gaj, Kladnik, Krušik, Krčevina, Lug, Lužani, Panjik, Trnjak, Česta. Kako se stanovništvo povećavalo, smanjivao se šumski kompleks, jer su ljudi postepeno krčili šume i na tim krčevinama podizali kuće, pa su kasnije formirana naselja Panjik, Grbača i Puškari. Velikih hrastovih šuma bilo je u Slatini sve do tridesetih godina ovog vijeka. Kasnije se nije vodilo računa o njenoj zaštiti, nego je nemilosrdno uništavana i prodavana i za par godina od ove velike i bujne šume postala je obična šikara.

Poljoprivreda

Njive desno od rijeke Tolise su: Trkšište, Selište, Taborište, Crkvino Polje, Čardačine, Pjevuše, Vreoci, Burum, a lijevo: Studenac, Dolača, Poljce, Đokinovac, Kokorovac, Kolibište, Begov Travnjak, Gajinovac, Jeremićka, Eginovac, Zakope, Kladik, Božanuša, Travnjačina, Burumac, Beglučia, Burak, Bukva, Gibavica i Bočić. Seoski atar je posljednjih godina znatno smanjen uslijed širenja poljoprivrednog kombinata iz Šamca. Do danas su ušli u sastav tog Kombinata: Kokorovac, Kolibište, Gajinovac, Eginovac, Jeremićka, Zakope, Kladik, Božanuša, Travnjačina, Burumac i Bočić tako da ovi lokaliteti više ne postoje. Gotovo sve njive individualnog sektora su ograđene i prorasle niskim i visokim rastinjem što umanjuje obradive površine i otežava obradu.

Slatina je posmatrajući u cjelini razbijenog tipa, iako ima izvjesnih razlika u tome. Diobom zadruga nastale su veće srodničke grupe kuća koje su se vremenom sastale i čine prelaz razrijeđenom, a ponegdje i zbijenom tipu naselja, kao što su zaseoci Panjik, Vreoci, Grbača i Kraljičani. Kuće su većinom pored puta, ali ima ih i uvučenih podalje od glavnih saobraćajnica i središnjeg naselja. Oko kuće su prostrane okućnice sa vrtovima i voćnjacima. Dvorišta su ograđena tarabom a u novije vrijeme i betonskom ogradom.

Naselje se služi bunarskom vodom. Svako domaćinstvo ima bunar u dvorištu čija dubina iznosi 5–8 m i zahvata se đermom. Voda je ljeti hlada, a zimi nešto toplija. Bunari rijetko kad presuše. U novije vrijeme imućniji domaćini uvode u kuću vodu pomoću hidrofora.

Stari izrazi

Od pomoćnih zgrada nazivi su štala, koš i magaza. Tipovi nekih zgrada već su iščezli ili su na putu iščezavanja: "udžera“, koja služi za ostavu djevojačkog ruha, "hambar“ (žitnica), "baškaluk“ (stan za odvojeno življenje), "pušnica“ (za sušenje šljiva), "ćiler“ (jednodjelna mala brvnara za ostavu hrane), "košara“ i „navjes“ (primitivne staje za stoku).

Klima

U Posavini vlada stepsko-kontinentalna klima, koja se odlikuje suvim i toplim ljetima i dosta hladnim zimama. Snijeg može da napada i do pola metra, ali se ne zadrži dugo. Ranije su zime bile hladnije nego danas. Pred kišu i uopšte pred padanje, duva sjeverni vjetar zvani „Savac“ od rijeke Save. Kada dolazi vjetar sa istoka, donosi čisto i lijepo vrijeme, dok zapadni i južni donose vlagu i kišu. Vjetrovi, inače, nisu jaki. Rijedak je slučaj da imaju ciklonski karakter. Kada pada grad ili krupa kaže se „bilo je vreme“, „bila je tuča“, „padao je led“ ili „padala je sočica“.

Obrazovanje

U naselju se nalazi Osnovna škola „Gornja Slatina“.

Sport

Naselje je sjedište fudbalskog kluba Budućnost.

Stanovništvo

Do 1990. u sastavu naselja je bilo i naseljeno mjesto Gajevi.

Demografija
Godina	Stanovnika
1961.	2.051
1971.	2.110
1981.	2.055
1991.	1.361
2013.	947

Vidi još

• Opština Šamac
• Posavina

Spoljašnje veze

• Slatinci u Švajcarskoj