Demokratski savez Kosova

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Demokratski savez Kosova
Lidhja Demokratike e Kosovës
SkraćenicaDSK, LDK
PredsednikLjumir Abdidžiku
Šef poslaničke grupeArben Gaši
OsnivačIbrahim Rugova
Osnovana23. decembar 1989. god.; pre 34 godine (1989-12-23)
SedištePriština
Ideologija
Politička pozicijadesni centar
Evropska strankaEvropska narodna stranka (posmatrač)[4]
Boje  crvena
  crna
Skupština
16 / 120
Predsednici opština
9 / 38
Skupštine opština
206 / 994
Zastava stranke
Zastava Demokratskog saveza Kosova
Veb-sajt
www.ldk-ks.eu

Demokratski savez Kosova (alb. Lidhja Demokratike e Kosovës; skraćeno DSK/LDK) najstarija je i jedna od najvećih političkih stranaka u Republici Kosovo.[a]

Kontroverze[uredi | uredi izvor]

Bivši vođa stranke Isa Mustafa podneo je preko 70 slučajeva tužiocu zbog navodne zloupotrebe položaja dok je bio gradonačelnik Prištine.[5] Svi ovi predmeti su odbačeni od nadležnih tužilaca jer bivši gradonačelnik nije imao veze sa podnetim slučajevima. Bivši ministar kulture Astrit Harakija optužen je za zloupotrebu položaja tokom 2004—2007, kao i za učešće u velikoj šemi za prodaju šengenskih viza sa drugim stranačkim zvaničnikom Ukeom Rugovom.[6] Osumnjičen za korupciju je i aktuelni poslanik Naser Osmani zbog navodnih prekršaja dok je bio u odboru Kosovske agencije za privatizaciju. On se kandidovao i izborio mesto u Skupštini uprkos optužbama.[7] Bivši predsednik opštine Obilić Mehmet Krasnići je pod istragom zbog zloupotrebe službenog položaja.[8] Krasnići je proglašen nevinim po optužbama.[9]

Bivši poslanik DSK Uke Rugova, sin pokojnog predsednika Ibrahima Rugove, optužen je za navodnu umešanost u viznu prevaru od strane Misije Evropske unije za vladavinu prava na Kosovu.[10] Kosovsko specijalno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Ukea Rugove i niza drugih osoba povezanih sa DSK zbog navodne prevare u vezi sa italijanskim vizama.[10] Policija EULEKS-a prvi put ga je uhapsila u februaru 2014. kada je bio poslanik Skupštine, a prema optužnici, Uke Rugova je predvodio kriminalnu grupu koja je falsifikovala putne isprave za kosovske državljane.[10]

U oktobru 2020. Vlada Avduhala Hotija je izradila plan oporavka od pandemije kovida 19 koji je pružio pomoć preduzećima. Na spisku koju je sačinio ministar finansija, rada i transfera Hekuran Murati, ukupno 50 preduzeća je imalo koristi od 60 miliona evra od paketa za oporavak koji je izradila Vlada Hotija. Plan oporavka je podstakao velike preduzetnike umesto malih, Viva Fresh je dobila preko 860 hiljada evra, Elkos Ramiza Keljmendija preko 675 hiljada evra, Proex preko 335 hiljada evra i Hib Petrol preko 307 hiljada evra. U planu oporavka našlo se i preduzeće za obezbeđenje Balkan International SHPK koja je u vlasništvu Besnika Beriše, bivšeg savetnika Ise Mustafe kada je bio premijer Kosova, a ono je dobilo preko 100 hiljada evra.[11]

Predsednici Demokratskog saveza Kosova[uredi | uredi izvor]

# Predsednik Rođenje—smrt Početak mandata Završetak mandata Vreme provedeno na funkciji
1. Ibrahim Rugova 1944—2006. 23. decembar 1989. 21. januar 2006. 16 godina, 29 dana
2. Fatmir Sejdiju 1951— 9. decembar 2006. 7. novembar 2010. 3 godine, 333 dana
3. Isa Mustafa 1951— 7. novembar 2010. 14. mart 2021. 10 godina, 127 dana
4. Ljumir Abdidžiku 1983— 14. mart 2021. danas 3 godine, 61 dan

Rezultati na izborima[uredi | uredi izvor]

Godina Glasovi % od važećih Mandati Mandati za
Albance
Mesto +/– Vlada Vođa
1992. 574.755 76,44%
96 / 140
96 / 126
Rast 1. Rast 96 koaliciona Ibrahim Rugova
2001. 359.851 45,7%
47 / 120
47 / 100
Stagnacija 1. Pad koaliciona
2004. 313.437 45,4%
47 / 120
47 / 100
Stagnacija 1. Stagnacija koaliciona
2007. 129.410 22,6%
25 / 120
25 / 100
Pad 2. Pad 23 koaliciona Fatmir Sejdiju
2010. 172.552 24,7%
27 / 120
27 / 100
Stagnacija 2. Rast 2 opoziciona Isa Mustafa
2014. 184.596 25,2%
30 / 120
30 / 100
Stagnacija 2. Rast 3 koaliciona
2017. 185.892 25,5%
23 / 120
23 / 100
Pad 3. Pad 7 opoziciona
2019. 206.516 24,5%
28 / 120
28 / 100
Rast 2. Rast 5 koaliciona
2021. 110.985 12,7%
15 / 120
15 / 100
Pad 3. Pad 13 opoziciona

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Republika Kosovo (alb. Republika e Kosovës) jednostrano je proglašena država na teritoriji Republike Srbije, protivno Ustavu Srbije i Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija. Prema Rezoluciji 1244, cela teritorija Kosova i Metohije, pravno gledano, nalazi se u sastavu Srbije dok ne bude postignuto konačno rešenje. Srbija ne priznaje jednostrano otcepljenje, po međunarodnom pravu, njene teritorije, preciznije autonomne pokrajine pod privremenom upravom Ujedinjenih nacija (UNMIK). Vlada sa sedištem u Prištini ima defakto vlast nad većinom teritorije, dok pojedine strukture Srbije funkcionišu na severu i u srpskim enklavama.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Nordsieck, Wolfram (2007). „Kosovo”. Parties and Elections in Europe. Arhivirano iz originala 20. 10. 2007. g. 
  2. ^ Campanile, Carl (30. 9. 2019). „Kosovo pol brands himself Trump's biggest fan to try to win election”. New York Post. Pristupljeno 17. 1. 2021. 
  3. ^ Zulfaj, Jeton; Mulliqi, Brikena; Shala, Mentor; Tahiri, Petrit (15. 4. 2008). Political Parties in Kosova – Profile and Ideology (PDF). Çelnaja. Arhivirano iz originala (PDF) 04. 03. 2016. g. Pristupljeno 09. 07. 2022. 
  4. ^ „Archived copy” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 2014-02-21. g. Pristupljeno 2013-07-17. 
  5. ^ „Mustafa kërkon suspendimin e zyrtarëve nën hetime, jo edhe të të emëruarve politikë”. dialogplus. 2. 9. 2015. Pristupljeno 7. 2. 2016. 
  6. ^ „Astrit Haraqija, pjesë e grupit 21 personash të Ukë Rugovës për shitje vizash”. KOHAnet. KOHA. 3. 12. 2015. Pristupljeno 7. 2. 2016. 
  7. ^ „I dyshuari për korrupsion në listën e LDK-së për deputet”. KOHAnet. KOHA. 16. 5. 2014. Pristupljeno 7. 2. 2016. 
  8. ^ „I akuzuari për korrupsion është Mehmet Krasniqi i LDK-së”. Portali Indeksonline. 8. 5. 2015. Pristupljeno 7. 2. 2016. 
  9. ^ „Shpallet i Pafajshëm ish- Kryetari i Obiliqit”. 19. 5. 2017. 
  10. ^ a b v Leposhtica, Labinot (2016-05-19). „Kosovo Prosecution Indicts Ibrahim Rugova’s Son”. Balkan Insight (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-04-17. 
  11. ^ „Kompanitë që morën më së shumti para nga Qeveria Hoti janë ato që patën më së paku nevojë”. Ballkani.info (na jeziku: albanski). 2021-04-22. Pristupljeno 2022-05-23. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]