Ibrahim-paša Damad od Nevšehira

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ibrahim-paša Damad od Nevšehira
Datum rođenja1666
Mesto rođenjaNevšehir
Datum smrti16. oktobar 1730.(1730-10-16) (63/64 god.)
Mesto smrtiIstanbul
SupružnikFatma sultanija (ćerka Ahmeda III)
Ibrahim-paša Damad

Ibrahim-paša Damad (1666 - 16. oktobar 1730) je bio veliki vezir Osmanskog carstva od 1718. do 1730. godine. Jedan je od vezira koji se najduže održao na tom položaju.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Bio je sin Ali Age. Na vezirskom prestolu nalazio se tokom tzv. "Perioda lala". Na sultanskom prestolu nalazio se Ahmed III. Damad je na vlast došao usred rata Osmanskog carstva sa Austrijom i Mletačkom republikom. Rat je završen Požarevačkim mirom (1718). Usledio je period mira koji traje do pobune Patrona Halila 1730. godine. Stabilnost osmanskih funkcija primetna je i u funkcijama šejh ul-islama, kontrolora finansija i kapudan paša. Ibrahim-paša Damad može se smatrati jednim od najvećih osmanskih vezira. Primetio je zaostalost Osmanskog carstva u odnosu na zapadnoevropske države. Sultan i vezir su shvatili da je u Zapadnoj Evropi došlo do promena koje Osmanlije nisu ni primetile. Osmansko carstvo više nije bila dominantna sila u Evropi. Tokom Damadovog vezirovanja dolazi do interesovanja dvora za zapadnoevropsku kulturu. Damad je želeo da prodre u razloge brzog uspona tih država. Posebno je cenio kulturu i običaje Francuske. Sultan Ahmed poziva na dvor strane umetnike i organizuje skupe zabave. Ibrahim-paša Damad šalje izvidnike u brojne evropske prestonice. Ibrahim je bio oženjen Ahmedovom ćerkom Fatmom. Tako je i stekao nadimak Damat (zet). Ibrahim-paša Damad svrgnut je tokom pobune Patrona Halila. Veliki vezir je pogubljen.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • Rober Mantran, Istorija Osmanskog carstva, Klio, Beograd (2002)