Ishrana koza u laktaciji

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kriva laktacije koza je slična krivoj kod krava, mada koza dostiže svoju maksimalnu dnevnu mlečnost oko 4 nedelje nakon partusa. Opadanje mlečnosti iznosi oko 2,5% nedeljno. U brojnim slučajevima kriva laktacije u koza je relativno ravna. Strmija kriva laktacije se može ostvariti kao rezultat adekvatne ishrane u toku perioda zasušenja i rane laktacije.

Visoka proizvodnja mleka zahteva veliko konzumiranje hranljivih materija u toku rane laktacije, pri čemu treba da bude najmanje 40-50% kabastih hraniva u obroku. Kao i krave, tako i koze visoke mlečnosti ispoljavaju tendenciju gubitka telesne mase u toku rane faze laktacije (80-100 g/dan), mada je u koza manje nego u krava prisutna tendencija održavanja visoke dnevne mlečnosti na račun razgradnje telesne mase. Zato koza znatno brže reaguje na promene u obezbeđenju materija od krave.[1]

Maksimalna dnevna mlečnost (pik laktacije) obično se javlja pre pojave maksimalnog apetita, koji se može dostići tek sa 10 nedelja iza jarenja. Zato je važno osigurati u ranoj fazi laktacije obroke koji sadrže dovoljno visoku koncentraciju hranljivih materija, koja obezbeđuje visoku proizvodnju mleka sa relativno malim gubitkom u telesnoj masi. Obroke treba formulisati u skladu sa genetskim potencijalom koze za proizvodnju mleka.

U proizvodnji mleka cilj treba da bude prosečna proizvodnja po jednoj kozi od 1000 litara u toku laktacije. Kod sanske rase koza mleko treba da sadrži više od 3,5% masti i više od 3,2% proteina. Da bi se ostvario ovaj cilj neophodno je obezbediti dovoljne količine kabastih hraniva visokog kvaliteta, tako da su dopunska hraniva potrebna samo u toku rane i srednje faze laktacije.

Za postizanje maksimalne proizvodnje kvalitetnog mleka potrebno je preduzeti sledeće:[1]

  • Obezbediti adekvatnu ishranu koza pri kraju graviditeta, radi izbegavanja prehranjenosti ili pothranjenosti životinja. Ovo se može ostvariti korišćenjem kabastih hraniva visokog kvaliteta i uvođenjem obroka za laktaciju pre jarenja.
  • Koncentrovana hraniva treba postepeno uvoditi u obrok u toku 4-6 nedelja nakon jarenja.
  • Maksimalno konzumiranje kabaste hrane ostvariti obezbeđenjem kvalitetne kabaste hrane, davanjem sveže kabaste hrane nekoliko puta u toku dana.
  • U toku jednog obeda ne treba da bude više od 0,5 kilograma koncentrata.
  • Obezbediti različita hraniva kojima će se stimulisati apetit koza.

Ako se raspolaže dovoljnim količinama kabaste hrane visokog kvaliteta, ona se može davati po volji (ad libitum) uz upotrebu istih dnevnih količina koncentrata u toku laktacije. Različita mlečnost ima za posledicu i konzumiranje različitih količina kabaste hrane, tako da je pri većoj mlečnosti i veći kapacitet za konzumiranje ovakve hrane.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Jovanović, Radomir; Dujić, Dragutin; Glamočić, Dragan (2001). Ishrana domaćih životinja. Novi Sad: Stilos-izdavaštvo. str. 598. ISBN 86-7473-029-9. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Krajinović, Milan (2006). Ovčarstvo i kozarstvo. Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet. ISBN 867520088-9
  • Jovanović, Radomir; Dujić, Dragutin; Glamočić, Dragan (2001). Ishrana domaćih životinja. Stilos-izdavaštvo, Novi Sad. ISBN 86-7473-029-9