Pređi na sadržaj

Korisnik:Damjan M-96/pesak

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

"Strategija za Kosovo i Metohiju" je dokument predsednika Vlade Republike Srbije Zorana Đinđića iz decembra 2002. godine.

slika    =  https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Map_of_Serbia_(Kosovo_and_Metohija).PNG |

Pozadina[uredi | uredi izvor]

Nakon NATO bombardovanja SRJ, AP Kosovo i Metohija je Rezolucijom 1244 stavljena pod kontrolu UNMIK-a.

Tekst dokumenta[uredi | uredi izvor]

  • Trenutni proces i njegov verovatni ishod

Trenutni proces na KiM načelno je utvrđen Rezolucijom 1244 i ustavnim okvirom, dok se konkretna pitanja(npr. međunarodni status KiM u različitim prilikama i telima) rešavaju od slučaja do slučaja, ali u skladu sa duhom pomenutih dokumenata. Pošto je taj duh zasnovan na poricanju bilo kakvih veza Srbije i KiM, to se očituje i u svakodnevnom menadžmentu međunarodnih struktura na KiM. Dok Rezolucija 1244 ostavlja mogućnost državnog kompromisa (govoreći o Autonomiji), Ustavni okvir briše svaku vezu sa Srbijom i Jugoslavijom. Međunarodna zajednica je 1999.godine preuzela sve nadležnosti na KiM, sa zvaničnim obrazloženjem da će ih vršiti dok se ne pronađe kompromisno, finalno rešenje. Međutim, stvarni proces odvija se tako da se te nadležnosti postepeno prenose na strukture KiM, i to onom brzinom koje su te strukture u stanju da nose. Kada se taj proces prenošenja završi, neće ostati nijedna nadležnost o kojoj bi se moglo razgovarati s Beogradom, pod uslovom da do takvog razgovora uopšte dođe. U međuvremenu, kosovski Srbi se uključuju u institucije KiM, da bi čitava koncepcija dobila privid političke legitimnosti.

  • Šta Srbija treba da preuzme?

Očigledno da je čekanje najlošija opcija. Ako se tokom nekoliko godina i poboljša stanje na KiM ('standardi pre statusa'), to će biti uzeto kao daokaz da instituceije nezavisne države KiM funkcionišu. Ako ostane isto, to će voditi daljem iseljavanju Srba. U oba slučaja, šanse za nezavisnu državu na celoj teritoriji KiM rastu. Vreme radi protiv naših ijnteresa na KiM. Zbog toga Srbija treba da krene u odlučnu političku inicijativu. Osnovu te inicijative treba da čini zahtev da se već u sadašnjoj fazi jasno definišu prava i interesi Srbije na KiM, kao i mehanizmi zaštite prava srpske zajednice na KiM. Ova odlučna inicijativa će najpre zbuniti i naljutiti međunarodnu zajednicu, ali će je naterati na konzistentniju politiku prema Srbiji i KiM. Prvi korak u ovoj taktici je nametanje teme. Nezavisna država KiM najlakše će nastati u mraku i tišini. Čim se upali svetlo i čim počne otvorena rasprava, naše šanse rastu. Prvi konkretan zahtev na kome treba da insistiramo jeste vraćanje kontigenta vojske i policije, što je predviđeno rezolucijom 1244. Treba da zahtevamo tačan datum povratka. Malo je verovatno da će ovaj zahtev biti sproveden, ali insistiranjem na njemu otvaramo prostor za neke druge zahteve. Kada se međunarodna situacija našom aktivnošću malo razbistri, svima će biti jasno da se Rezolucija 1244 ne sprovodi isključivo u onim delovima koji štite interese Srbije i Srba, a da je Ustavni okvir zasnovan samo na elementima koji štite Albance, i on se sprovodi. Dakle, logičan zahtev je: revizija, ili bar korekcija Ustavnoh okvira. To se može zahtevari u trenutku kada ionako istekne rok važenja Ustavnog okvira. Pošto se Rezolucija 1244 ne sprovodi dosledno, pošto sprovođenjem Ustavnog okvira stanje na KiM nije dovoljno unapređeno (vratilo se samo dva posto proteranih), imamo pravo da tražimo neke nove mehanizme za normalizaciju stanja.

  • Naša koncepcija

To što mi tražimo u novom ustavnom okviru jeste: konstitutivnost srpske zajednice u poretku Kim. Ta konstitutivnost će se ogledati u nekoj vrsti federalizovanja KiM, priznavanjem srpskog entiteta kao političkog činioca, koji ima svoje institucije preko kojih ostvaruje svoje interese. Po toj koncepciji, politički sistem KiM bi se zasnovao na saradnji albanskog i srpskog entiteta, pri čemu bi svaki entitet ostvario svoje interese ostvariovao preko svojih institucija, međusobno kompatibilnih. Zajednički interesi bi se ostvarivali preko zajedničkih organa (slično Federaciji BiH). U novi koncept treba uneti pravo Srbije na regularne odnose sa srpskim entitetom, kao i efikasne mehanizme zaštite kulturnih i verskih spomenika. Takođe, onaj deo zakonodavstva koji autonomno ostvaruju albanski entitet morao bi biti u skladu sa standardima EU. Takva, federalizovano KiM, Srbija bi prihvatila u nekoj vrsti asimetrične veze (više od pokrajine, manje od republike).

  • Verovatne posledice

Ako bi međunarodna zajednica i Albanci prihvatili ovaj predlog, u narednih nekoliko godina bi se testirala sposobnost tog koncepta. Suština je da bi tokom tog perioda i Srbija i Srbi na KiM imali svoju 'zlatnu akciju' na KiM, bez koje i protiv koje nikakva važna odluka ne bi bila moguća. Međutim, verovatnije je da će pre svega Albanci, a potom veći delovi međunarodne zajednice, biti protiv predložene koncepcije. U tom slučaju Srbija treba da zahteva internacionalizaciju problema. Ako KiM ide u pravcu nezavisnosti, i ako mi to ne možemo da sprečimo, treba da tražimo: a)teritorijalnu podelu b)efikasne međunarodne garancije za Srbe koji ostaju u albanskom delu v)posebni status verskih objekata.

  • Šta u međuvremenu

U međuvremenu treba intenzinvo raditi na konceptu lokalnne samoprave na KiM. Pošto je taj koncept prihvaćen od strane međunarodnih organizacija, treba ga iskoristiti za stvaranje mreže lokalnih struktura (lokalnih veća, saveza mesnih zajednica i sela itd.) Srpski poslanici treba da se vrate u Skupštinu i konkretnim predlogom bore za ostvarenje ove nacionalne strategije. U institucijama KiM treba da počnu sa energičnim zastupanjem teze da Ustavni okvir nije doneo obećane rezultate, da Rezolucija 1244 nije sprovedena, i da se traže nova rešenja, u pravcu koji je naznačen u našem konceptu federalizovanja KiM. Svi naši zvaničnici treba da u međunarodnim kontaktima stave akcenat na ove teme. Treba pridobiti neke članice Saveta bezbednosti, i što više zapadnih vlada. Treba animirati uticajne zapadne medije (poput Špigla, u Nemačkoj, Njujork tajmsa i Vašington posta u SAD itd.) Obrazovati lobije u Americi, Britaniji, Nemačkoj...

  • Zaključak

Poslednji je trenutak da pokrenemo odlučnu akciju. Glavni razlog je što kao vlast moramo da konačno definišemo državne interese i prava na KiM. Postoje i drugi razlozi. Okončani su pregovori o zajednici Srbije i Crne Gore. Sledi nam rad na Ustavu Srbij, u kome se bar načelno mora znati šta je suverenitet Srbije. Konačno, vrlo brzo ističe rok Privremenom okviru KiM, što će svakako rezultirati nekom vrstom izjašnjavanja o nezavisnoti. Takođe, predstoje nam republički izbori u Srbiji, gde ne smemo dopustiti da tema KiM postane plen demagoga i populista. Vlada i Koordinacioni centara da razrade ove ideje i da ih planski ostvaruju, objavljuju. Za sada ne ići u parlament. 1.Iskoristiti trovanje Ibra. Dokaz da neregularno stanje snažno ugrožava životne interese Srbije. U izjavama za štampu podsećati na albanske simulacije srpskog trovanja albanske dece u školama! 2.Formulisati ekonomske zahteve: denacionalizaciju manastirskih imanja, podelu kapitala u centralama itd. 3.Boriti se za nacionalne konsenzuse: DOS, Crkva... Skriti neuspeh!

Decembar 2002.

Reference[uredi | uredi izvor]

Zoran Đinđić o Kosovu]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Đinđić tražio da se hitno reši status Kosova

Miodrag Isakov: "Đinđić ubijen zbog Kosova"