Linijski borbeni poredak
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Linijski borbeni poredak je poseban oblik borbenog poretka u kojem su jedinice postrojavane u vidu linije (jedne ili više).
U pješadiji najčešće je imao dvije ili tri linije na razmaku 150-200 koraka, svaka linija je imala 3-6 vrsta u sebi. Centar je zauzimala pješadija, krila konjica, teška artiljerija je bila iza prve linije ili na krilima, a laka artiljerija na 20-30 metara ispred međuprostora pješadijskih bataljona.
Linijski poredak se javlja početkom 18. vijeka kad je vatreno oružje potpuno istisnulo koplja, a trebalo je obezbijediti uslove za slobodnu vatru strelaca. U napad se kretalo korakom, kroz vatru artiljerije do dometa puške. Tada dolazi do zastanka i otvaranja vatre. Prva vrsta bi tad klekla, a druga otvorila vatru preko glava prve. Nakon dejstva svih linija oružjem, polazilo bi se opet naprijed, sve do sudara i borbe bajonetima.
Linijska taktika se napušta krajem 19. vijeka jer su puške većeg dometa i brzine vatre učinile takvu taktiku potpuno nepraktičnom.
U ratnoj mornarici borbeni poredak vrste i kolone nazivaju se i linijska taktika. Uvodi se početkom 17. vijeka da omogući brodovima borbu topovima s bokova trupa. Ovaj način upotrebe brodske artiljerije se održao do Prvog svjetskog rata.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Vojna enciklopedija, Beograd, 1973., knjiga peta, pp. 88.