Manastir Đurašin
Manastir Đurašin se pominje u turskom defteru iz 1546. godine, a pretpostavlja se da se nalazio u blizini Sremskih Karlovaca.
U jednom nedatovanom defteru navodi se da je u njemu živeo monah Stefan, koji je sultanu plaćao 150 akči poreza. Pretpostavlja se da bi se manastir mogao dovesti u vezu sa Tekijom koju sremski rimokatolički biskup Ladislaus Serenji sredinom 18. veka ubicira neposredno uz Petrovaradin na putu ka Karlovcima. Tada je postojala kapela s manjim tornjem pokrivena šindrom. Još uvek nije dat pouzdan odgovor na pitanje da li Tekiju treba povezati sa manastirom Bukovac.
Reference[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Više autora (2016). Leksikoni nacionalnih parkova Srbije - Fruška gora. Beograd: JP Službeni glasnik - Geografski institut "Jovan Cvijić" SANU. str. 105. ISBN 978-86-519-1900-1.