Marko Štitarac

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Marko Štitarac
Datum rođenjaoko 1780.
Mesto rođenjaŠtitarOsmansko carstvo
Datum smrtiposle 1827.
Mesto smrtiKneževina Srbija

Marko Štitarac je bio jedan od značajnijih učesnika u Prvom srpskom ustanku.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je u selu Štitar, po kome je dobio nadimak. Njegovo prezime nije poznato. Bio je veran Milošu Obrenoviću, i često je ubijao ljude kojima Miloš Obrenović nije verovao. Podignut mu je spomenik u gradu Šapcu. Nosio je titulu Knez Mačve i Pocerine.

Sahranjen je u selu Pocerski Dobrić. Grob mu se nalazi pored temelja dobrićske crkve sagrađene 1827. godine na inicijativu Marka Štitarca, na mestu gde su Turci spalili dve prethodne crkve brvnare. U letopisu crkve u selu Dobrić, paroh ove crkve Dobrivoje Mandić zapisao je: "...ne zna se koliko je prva crkva služila, ali se zna da su je Turci zapalili. Docnije, narod je na istom mestu sagradio drugu crkvu i ova je služila sve do 1812. godine kada su je Turci zapalili i do temelja porušili. Od tog vremena narod nije imao ovde crkve već je išao u obližnje crkve i manastire i to je tako trajalo sve do 1820. godine. Te godine, knez od Mačve i Pocerine, Marko Štitarac, putovao je sa svojim pandurima po kneževinama, pa kad se je vraćao svome domu u selu Varna, nanese ga put preko porte dobrićske crkve i tu na crkvenom zgarištu smotri nekoliko odraslijih čobančadi gde se gologlavi mole Bogu i kade tamjanom. Tada Marko reši da se na tom istom mestu sagradi nova crkva, koja je 1827. godine dovršena i od tog vremena služi sve do danas..."[1] Selo Bogosavac je bilo raseljeno, pa ga je Marko Štitarac, po naredbi Jevrema Obrenovića ušorio.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Slobodan I. Marković, Selo Dobrić - kap vode u rekama Srbije, monografija, Šabac, 2007, str. 134-137.