Mineralna voda

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Izvor mineralne vode

Mineralna ili lekovita voda, je ona voda koja u jednom litru sadrži više od jednog grama rastvorenih mineralnih materija. Mineralne vode u kojima količina mineralnih materija prevazilazi 50 grama po litru, svrstavaju se u rastvore.

Podela[uredi | uredi izvor]

Postoje više vrsta podela mineralnih voda, ali jedna od najstarijih koju je predložio T. Mirkovića 1892. godine, mineralne vode, po grupama, deli na: sulfatne, bikarbonatne, gvožđevite i nedefinisanog karaktera.[1]

U lekovite mineralne vode ubrajaju se i one koje sadrže manje od 1 gram rastvorenih mineralnih materija po litru, ako se odlikuju povećanim sadržajem gasova. Takve vode se nazivaju gasnim vodama, i one se najčešće flaširaju.

Ako je reč o gasnim emanacijama radijuma (radon), u savremenoj balneologiji posebno se ceni i izdvaja dosta retka i nedovoljna istražena grupa radioaktivnih lekovitih voda.

Mineralne vode, rastvori, gasovi i radioaktivne vode, koje potiču iz većih dubina unutrašnjosti Zemlje, često imaju povišenu temperaturu, pa se takve vode nazivaju termomineralnim vodama. Prema temperaturi mineralne vode se dele na hladne ili akrotopege i tople ili akrototerme.

Hladne mineralne vode, su temperature do 20°C i zbog prijatnog ukusa uglavnom se upotrebljavaju za piće. U balneologiji hladne mineralne vode se primenjuju za lečenje bolesti organa za varenje i mokraćnih kanala.

Tople mineralne vode ili akrototerme, su vode temperature veće od 20°C, koje se koriste u balneo terapiji kod bolesti gde je za njihovo lečenje potrebna povišena temperatura (kupanje, obloge, orošavanje, ispiranje). Akrototerme se mogu podeliti u tri grupe:

  • hipotermalne od 20 do 34°C,
  • homeotermalne od 34 do 38°C,
  • hipertermalne preko 38°C.

Dokazano je da je voda iz izvora Niške Banje, zbog svoje toplote (38,2° do 38,5°C), raznovrsnog hemijskog sastava, koji pored alkalija sadrži i određene količine gvožđa, aluminijuma, sulfata, nitrata i borata, i znatne radioaktivnosti, termomineralna voda koja pripada grupi akrotermnih, radioaktivnih, mineralnih voda.[1]

Mineralna voda u Srbiji[uredi | uredi izvor]

U Srbiji postoji preko 700 mineralnih izvora. Proizvođači mineralne vode u Srbiji su: Voda Heba, Vujić Voda, Voda Rosa, Prolom Voda, Minakva, Voda Knjaz Miloš, Voda La Fantana, Voda Vrnjačko Vrelo, Voda Jazak i Tronoša voda.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Stanković S. (2000), Turizam Srbije, Srpsko geografsko društvo, Beograd;

Literatura[uredi | uredi izvor]