Pređi na sadržaj

Nadgrobna ploča episkopu Nikiforu Maksimoviću u Manastiru Sretenje na Ovčaru

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Epitafi u Dučalovićima
Nadgrobna ploča episkopu Nikiforu Maksimoviću (†1853) u Manastiru Sretenje
Opšte informacije
MestoDučalovići
OpštinaOpština Lučani
Država Srbija
Vreme nastanka1853

Nadgrobna ploča episkopu Nikiforu Maksimoviću (†1853) u Manastiru Sretenje na Ovčaru postavljena je nad grobom Užičkog vladike Nikifora Maksimovića (1788-1853) u crkvi Manastira Sretenje na Ovčaru.[1]

Natpis na nadgrobnoj ploči predstavlja dragoceno istorijsko i epigrafsko svedočanstvo. Uklesao ga je najpoznatiji dragačevski kamenorezac Radosav Čikiriz iz sela Rti.[2]


Nadgrobno obeležje[uredi | uredi izvor]

Episkop Nikifor Maksimović, tada jeromonah, a kasnije arhimandrit ovog manastira, obnovio je ovčarsko Sretenje 1818. godine. Ovde je i sahranjen 1853. godine u priprati manastirske Crkve.

Grob je prekriven velikom pločom od belog mermera u koju je pravilnim, kitnjastim slovima uklesan tekst epitafa.[1] Jedini likovni i simbolički ukras predstavlja mali malteški krst na početku natpisa.


Epitaf[uredi | uredi izvor]

Tekst prilagođen savremenom čitaocu[1] glasi:

Sija grobnica užičkoga episkopa gospodina Nikifora Maksimovića mjeseca februara 28 dne 1853 god[ine]
Rodio se oko 12 januara 1788 godine, a rukopoložen za arhijereja
19 avgusta 1831 god. u Carigradu.[1]

Prepis teksta ispisan čitkim slovima predvukovskog pisma u kome je poštovana originalna ortografija[3] u meri u kojoj je to dopuštao izbor dostupnih fontova glasi:

SİЯ GROBNICA UŽI=
ČKOGA EPİSKOPA GO=
SPODINA NİKIFORA
MAKSIMOVIĆA, POČİӢ
MCA FEVRUARA 28. DEԊ 1853. GOD:
Rodiose oko 12 Яnuara 1877. god:
A rukopoloženъ za Arhiєreя 19
AVGUSTA 1831. GOD: U CARIGRADU.[a]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Tekst prepisan direktno sa spomenika.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g Stojić, Nikola Nika (2011). Dragačevski epitafi : zapisi sa nadgrobnika i krajputaša (2. dopunjeno izd.). Čačak: Međuopštinski istorijski arhiv. ISBN 978-86-80609-45-4. 
  2. ^ Nikolić, Radojko (1989). Kamenorezac Radosav Čikiriz. Gornji Milanovac: Dečje novine. 
  3. ^ Nikolić, Radojko (2018). Kamena knjiga predaka: o natpisima sa nadgrobnih spomenika zapadne Srbije (PDF) (2. dopunjeno izd.). Čačak: Narodni muzej. ISBN 978-86-84067-63-2. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Nikolić, Radojko (1989). Kamenorezac Radosav Čikiriz. Gornji Milanovac: Dečje novine. 
  • Dudić, Nikola (1995). Stara groblja i nadgrobni belezi u Srbiji. Beograd: Republički zavod za zaštitu spomenika kulture; Prosveta. ISBN 978-86-80879-07-9. 
  • Pantelić, Dragomir (1995). Kamena hronika Dučalovića. Čačak: Mesna zajednica Dučalovići; Grafika JUREŠ. 
  • Nikolić, Radojko (1998). Kamenopisci narodnog obraza : kamenorezaštvo i kamenoresci zapadne Srbije. Čačak: Litopapir. 
  • Marinković, Radovan M.; Marinković, Zoran (2010). Pisci iz Dragačeva : [leksikon]. Guča: Biblioteka Opštine Lučani. ISBN 978-86-88197-01-4. 
  • Stojić, Nikola Nika (2011). Dragačevski epitafi : zapisi sa nadgrobnika i krajputaša (2. dopunjeno izd.). Čačak: Međuopštinski istorijski arhiv. ISBN 978-86-80609-45-4. 
  • Nikolić, Radojko (2018). Kamena knjiga predaka: o natpisima sa nadgrobnih spomenika zapadne Srbije (PDF) (2. dopunjeno izd.). Čačak: Narodni muzej. ISBN 978-86-84067-63-2. 
  • Rajić, Delfina; Timotijević, Miloš (2019). Riznica prošlosti : Ovčarsko-kablarska klisura i njeni manastiri. Čačak: Narodni muzej. ISBN 978-86-7784-007-5. 


Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]