Paragraf

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Paragraf je samostalna jedinica pisanog diskursa koja je u korelaciji sa temom, idejom, određenim pojmom ili autorom.

Početak paragrafa određen je početkom novog reda i završetkom koji ne prelazi u novi pasus. Ponekad je novi red uvučen, a dešava se da postoji uvučeni deo i kada se ne počinje novi red. U različitim vremenima početak paragrafa se obeležavao znakom pilkrou.

Struktura paragrafa[uredi | uredi izvor]

Paragrafi su strukturirani na različite načine u zavisnosti od načina pisanja. U ne strogo formom fiksiranom stilu, paragraf počinje glavnom izjavom, za kojom slede rečenice koje je potkrepljuju. Ovakav paragraf polazi od opšteg ka posebnom kako bi određena tema ili argumentacija bila podrobnije objašnjena. Svaki paragraf je izgrađen na onome što mu prethodi i priprema teren za ono što mu sledi. Obično sadrži 4-8 rečenica koje zajedno čine paragrafski iskaz/celinu.

U prozno fiksiranom paragrafu, posebno književnim tekstovima, struktura paragrafa je više apstraktna, zavisna od umeća autora ili dinamičnosti pripovedačkog dela teksta. Činjenice i delovi naracije su uređeni tako da postižu pokretljivost i podržavaju retoričke figure. U prozi, paragraf može početi jednim detaljem, a da kasnije sliku proširuje sukcesivnim detaljima. Fokus paragrafa može se naći na sredini, pred kraj ili na samom kraju poslednje rečenice paragrafa.

Paragraf po dužini može biti jednak rečenici, a isto tako se može prostirati i na više strana. U udžbenicima, novi paragraf počinje uvučeno dva prsta i bez proreda između paragrafa.

Većina izdavača prave veće razmake između odeljaka kada se u tekstu naiđe na promenu scene. Veća bela površina na stranici obično se (posebno u slučaju završetka strane) popunjava asteriskom, sa tri asteriska, posebnim stilizovanim dingbat znakom ili pak posebnim simbolom - asterizmom.

Paragraf u HTML-u[uredi | uredi izvor]

Paragraf se u HTML-u obeležava prostom etiketom <p> za početak paragrafa i </p> za kraj. Etiketa se ne mora zatvoriti, jer ponovnim otvaranjem etikete <p> počinje novi paragraf.

Enter[uredi | uredi izvor]

Enter je pauza, prekid, velika bela praznina u paragrafu nastala korišćenjem programa za pisanje. Razlika između teškog i mekog vraćanja je u tome što teškim počinje novi paragraf.

  • Obično, veći prazan prostor i uvučeni prvi red moraju postojati.
  • Red koji sledi ne sme biti „siroče“, a red koji prethodi „udovica“, ako se piše u programu koji je podešen da kontroliše to.

U većini programa za pisanje (engl. word processors) automatski se prelazi u novi red, tako da meko vraćanje ni ne postoji, a pritiskom na taster ENTER, počinje novi paragraf.

Izraz je nastao kombinovanjem druga dva izraza ustaljena kod pisaćih mašina i prvih štampača. Tada se prelazak na početak na novi red obavljao u dve odvojene operacije, pomeranje valjka za jedan red i pomeranje kolica sa glavom za štampu u položaj na početak reda. Zato se ovaj mehanički pokret, kao i kod pisaćih mašina, zvao povratak (Return). Prelazak u novi red i ostavljanje praznine služi za organizovanje i strukturiranje teksta u cilju logičkog organizovanja i bolje čitljivosti.

Zbog toga postoji razlika između prekida i prelaska u novi red koji predstavlja prelazak u novi paragraf (Hard Return ili teški povratak) i prekida koji predstavlja umetanje praznine (Soft Return ili meki povratak).

Detalji[uredi | uredi izvor]

U literaturi, detalji su mali informativni delovi ili delovi informacije unutar paragrafa. Detalj je tu da bi, najčešće, potkrepio glavnu ideju. U odeljku iz dela dr Semjuela Džinsona „Životi engleskih pesnika“ koji sledi, prva rečenica je glavna ideja, a rečenice koje joj slede su detalji koji potkrepljuju i razrađuju glavnu ideju na poseban način.

Kao opisivač života i osobina (načina, manira), moralo mu je biti dozvoljeno da zauzme mesto najboljeg među najboljima. Njegov humor, samo njemu svojstven, koji je Stil observirao, bio je, sreća, tako raširen i oberučke prihvaćen, da je dao izuzetne novitete domaćoj sceni i svakodnevnim događajima.....