Paukoliki zglavkari

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Arahnida
Vremenski raspon: 430–0 Ma
Early Silurianpresent
predstavnici klase Arachnida
Naučna klasifikacija e
Domen: Eukaryota
Carstvo: Animalia
Tip: Arthropoda
Podtip: Chelicerata
Klasa: Arachnida
Cuvier, 1812
redovi

Arahnida (Arachnida) su najbrojnija grupa (oko 60.000 opisanih vrsta) među paukolikim životinjama.[1] (Vrlo često se nazivaju isto kao tip kome pripadaju, tj. paukolike životinje.) Najveći broj su suvozemne vrste koje žive u toplim predelima, dok manji broj vodi parazitski način života, ako npr. krpelji. Smatraju se prvim zglavkarima koji su naselili kopno. Prema fosilnim ostacima se došlo do podataka da su skorpije živele još u siluru.

Građa je vrlo slična građi helicerata, a istovremeno je i karakteristična za svaki od redova na koje je podeljena klasa arahnida, pa se više informacija o njoj može dobiti u okviru svakog od navedenih redova.

Telo im se sastoji iz dva dela, cefalotoraksa (cephalothorax), i abdomena (abdomen).

Taksonomija[uredi | uredi izvor]

Redovi[uredi | uredi izvor]

Klasa Arachnida se deli na sledeće redove:

Nadfamilije[uredi | uredi izvor]

Familije[uredi | uredi izvor]

Rodovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Cracraft, Joel & Donoghue, Michael, ur. (2004). Assembling the Tree of Life. Oxford University Press. str. 297. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Dogelj, V, A: Zoologija beskičmenjaka, Naučna knjiga, Beograd, 1971.
  • Krunić, M: Zoologija invertebrata 1, Naučna knjiga, Beograd, 1977.
  • Krunić, M: Zoologija invertebrata 2, Naučna knjiga, Beograd
  • Mariček, magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija, Naučna knjiga, Beograd, 1986.
  • Matoničkin, I, Habdija, I, Primc - Habdija, B: Beskralješnjaci - bilogija nižih avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1998.
  • Marcon, E, Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
  • Petrov, I: Sakupljanje, preparovanje i čuvanje insekata u zbirkama, Biološki fakultet, Beograd, 2000.
  • Radović, I, Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]