Petroglifi provincije Hail
Petroglifi provincije Hail | |
---|---|
Svetska baština Uneska | |
Zvanično ime | Petroglifi provincije Hail |
Mesto | Saudijska Arabija |
Koordinate | 28° 0′ 38″ N 40° 54′ 47″ E / 28.01056° S; 40.91306° I |
Površina | 20.438, 36.095 ha (2,1999×109, 3,8852×109 sq ft) |
Uključuje | |
Kriterijumi | Kulturna: dobra: (ii)(iii) |
Referenca | 1472 |
Upis | 2015 (39. sednica) |
Petroglifi provincije Hail (arapski jezik: الفنون الصخرية في منطقة حائل) je naziv za arheološki lokalitet u Saudijskoj provinciji Hail koji se sastoji od dva mesta: Džabel Um Sinman kod drvenog grada Džubaha i Džabal al-Mandžor kod Al-Šuvajmisa, koja su poznata po jedinstvenim petroglifima u pustinjskom predelu.
Nekada je u podnožju masiva Um Sinman bilo jezero koje je danas nestalo, a bilo je izvor sveže vode za sve ljude i životinje u južnom delu Velike Narfoud pustinje. Preci današnjih Arapa su ostavljali dokaze o svom prolazu ovim prostorima u vidu brojnih petroglifa i natpisa na površinama stena. Neka od njih, poput Džabal al-Mandžora i Rata čine stenovite gromade koje vire iz dolina (vadi) sada prekrivenih peskom. Oni pokazuju brojne prikaze ljudskih i životinjskih likova koji pokrivaju 10.000 godina istorije. Zbog toga su ovi petroglifi upisani na UNESKO-v Spisak mesta Svetske baštine u Aziji i Australaziji 2015. godine.[1]
Džabel Um Sinman kod Džubaha je bila veliki civilizovana zajednica koja je postojala u području presušenog jezera s dobrim i plodnim belim tlom. Utvrđeno je mnogo naznaka o velikim ljudskim naseljima iz raznih razdoblja, kao što su:
- nalazi iz kasnijeg kamenog doba, neolita;
- vrhovi strelica i britve s početka bakarnog doba koje su pronašli ljudi Ministarstva obrazovanja;
- crteži kamila, konja i palmi iz tzv. ranog Samudskog razdoblja (oko 2500. p. n. e.), ali i krava s dugim i kratkim rogovima, što govori o povoljnoj klimi na ovom području;
- Nabatejsko razdoblje (oko 2500—1500. p. n. e.) kada se javljaju brojni crteži kamila raznih oblika i veličina, kao i ovaca;
- i Arapsko razdoblje (posle 1500. p. n. e.) kada nastaju naselja poput Džubaha.[2]
Kako bi ih posetitli, danas posetioci moraju kupiti posebnu dozvolu koja se može kupiti u Muzeju grada Haila (sat i po udaljen automobilom) ili u Muzeju palate Atika Naifa al-Šamarija na glavnoj ulici grada Džubaha, u blizini lokaliteta Džabel Um Sinmana. Od ovog mesta se organizuje i obilazak pustinje Nadž.
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ „Rock Art in the Hail Region of Saudi Arabia”. UNESCO. Pristupljeno 16. 07. 2015.
- ^ Jubbah Arhivirano na sajtu Wayback Machine (18. oktobar 2015), službene stranice Hail pokrajine Pristupljeno 16. 07. 2015.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Retsö, Jan (2003). The Arabs in Antiquity: Their History from the Assyrians to the Umayyads. Psychology Press. ISBN 978-0-7007-1679-1.