Pčela radilica

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pčele radilice

Pčela radilica je polno nerazvijena ženka pčele. Izleže se iz oplođenih jaja i od polaganja jaja do izleganja jedinke prođe 21 dan. Pčele radilice čine najbrojniju grupu jedinski u pčelinjem društvu. One su manje od matice, a i od trutova. Dužina pčele iznosi oko 12 do 14 mm, a težina oko 100 mg tako da 10 000 pčela teži oko 1 kg. Čim se mlada pčela izleže ona počinje da radi i tako celog života. Zbog toga se zove radilica.

Radovi radilice[uredi | uredi izvor]

Samočišćenje (do 3 dana starosti)[uredi | uredi izvor]

Novoizležene pčele čiste svoje telo.

Čišćenje ćelija (4-11. dan)[uredi | uredi izvor]

Pčele čiste i poliraju ćelije iz kojih su i same izležene a u koje će matica ponovo položiti jaja. Mlađe pčele iz ove grupe hrane starije leglo. Kod starijih pčela iz ove grupe prorade mlečne žlezde koje proizvode mleč i one hrane mlađe leglo.

Proizvodnja voska (12-17. dan)[uredi | uredi izvor]

Pčele luče vosak i grade satne ćelije, provetravaju košnicu i održavaju stalni nivo temperature u košnici, preuzimaju tovar (nektar) od izletnica, prerađuju ga i odlažu ga u satne ćelije, itd. Iz ove grupe pčela, jedan broj njih postaju pratilje matice. One nju neprekidno prate, hrane mlečom i obezbeđuju njenu životnu sigurnost. Od matice se mogu odvojiti smo prisilno, najčešće nepažnjom pčelara. Pri kraju starosti ove grupe pčela, počnje njihov prvi izlet van košnice, takozvani pčelinji ples. Prvo će to biti masovan orijentacioni kružni let ispred ulaza u košnicu. Kada mlade pčele savladaju orijentaciju, vraćaju se posle pola sata u košnicu.

Pčele izletnice (18-21. dan)[uredi | uredi izvor]

Pčele postaju izletnice 18. dana svog života. Od tad, pa sve do kraja svog života, pčele će biti izletnice. Od tada će one obavljati, svaka grupa - svoje poslove. Najmlađe pčele iz ove grupe će biti stražarice jer su one najjače i najhitrije pčele. Niko ko ne pripada toj košnici ne može u nju ući. Loše će proći i sva druga živa bića koja se kreću neposredno ispred košnice a naročito u pravcu poletanja i sletanja pčela. Za stražarice su to sve, neprijatelji pčela, koje će one odmah i silovito napadati i oterati dalje od košnice. Stražarice se danonoćno kreću po poletaljci ili se nalaze unutar košnice pri samom ulazu i na taj način kontrolišu svaku pčelu koju dolazi, pa ukoliko ta pčela nije istog mirisa biće odmah napadnuta. Primiće je samo ako donosi nektar ili polen.
Ostale pčele su podelile poslove koje obavljaju. Jedne će donositi vodu, to su vodonoše, druge će čistiti podnjaču i iznositi nečistoću napolje, to su čistačice (higijeničarke), treće donose nektar pa se zovu nektarice, četvrte donose polen pa su polenarice itd.

Podelu rada ne treba shvatiti suviše strogo. Često se dešava i preorijentacija na druge poslove. Kada nastupe obilnije paše, najveći broj izletnica će biti preorijentisan na nektarice. Tada će pčele mlađe od 18 dana sve više prelaziti u grupu izletnica, najvećim delom nektarica, jer tada je cilj da se što više nakupi nektara.

Novija istraživanja su pokazala da radilice nisu samo izvršioci poslova, već i gospodari. One utiču na važne odluke pčelinje zajednice, kao što su uticaj brzinu razmožavanja ili zamena matice (tiha zamena matice).

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  • Slavko Jakovljević - Radovi na pčelinjaku, II izdanje, Beograd, 2001.