Ravna peć
| Ravna peć | |
|---|---|
| Položaj | |
| Država | Srbija
|
| Mesto | |
| Odlike | |
Ravna peć, nekada Ravna pećina, je pećina i spomenik prirode u jugoistočnoj Srbiji. Nalazi se na severnoj padina Svrljiških planina u ataru sela Prekonoge, nedaleko od Svrljiga.
Spomenik prirode[uredi | uredi izvor]
Godine 1949, Zavoda za zaštitu prirode i naučno proučavanje prirodnih retkosti NR Srbije, zajedničkom odlukom stavio je pod zaštitu Ravnu pećinu, Prekonošku pećina, Golema dupku i jamu Propast. Predlogom revizija zaptite, zaštićena dobra su uzeta kao zasebne celine. Godine 2005, Zavod za zaštitu prirode Srbije predložio je pećinu Ravna peć za zaštitu kao značajno prirodno dobro.[1]
Prema međunarodnoj klasifikaciji IUCN zaštićenih područja, Ravna peć je kategorisana u kategoriju III, dok je zbog male površine izuzeta od upisa na IUCN Listu nacionalnih parkova i zaštićenih područja.
Površina zaštićenog prirodnog dobra iznosi 13,03ha i obuhvata deo zapadne padine suve doline na padini Kostolovog kamena i deo dna ove doline.
Osnovne karakteristike[uredi | uredi izvor]
Ravna pećina ubraja se u morfološki jednostavne pećine. Nekada je bila deo većeg pećinskog sistema koji se vremenom delimično uništio. U pećini je 1923. godine, otkrivena stenoendemična vrsta troglobiontske trehine Duvalius (Paraduvalius), što je za sada jednino poznato stanište ove vrte na svetu.[1]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ a b „SPOMENIK PRIRODE PEĆINA RAVNA PEĆ PREDLOG ZA STAVLjANjE POD ZAŠTITU KAO ZNAČAJNOG PRIRODNOG DOBRA” (PDF). Zavod za zaštitu prirode Srbije. 2005. Pristupljeno 18. 08. 2023.
