Razgovor:Laokoon

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Prvi podnaslov[uredi izvor]

Zanima me kakvo je objašnjenje u Pravopisu dato za transkripciju Laokoon. Koliko je meni poznato, uvek se kod imena sa nastavkom -on dodaje t. Tako je Ξενοφῶν transkribovan kod nas kao Ksenofont a ne kao Ksenofon. Tako je i preveden: Ksenofont, Helenska istorija. Uvod, prevod i napomene Milena Dušanić, Matica srpska, Novi Sad 1988. Ne vidim zašto je Laokoon/t) izuzetak. Uopšte uzev, to je relativno nebitan lik.--Nimčević razgovor  18:34, 7. jul 2014. (CEST)[odgovori]

A ja ne vidim zašto dva o, jer omikron i omega jedno do drugog se izgovaraju kao jedan glas o --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 18:54, 7. jul 2014. (CEST)[odgovori]

Pre nego što ispišem, za Nikolu: ovo je starogrčko ime, gde je izgovor skroz po pismu (trebalo bi da je tako). I na en viki je IPA [laokóɔːn]. Sveukupno, ne treba ga mešati sa novogrčkim imenima. Na primer sam naišao pišući ovu stranicu. U Pravopisu piše nešto na sledeću foru (naravno, ne isto, jer nisam prepisivao bukvalno, ali primeri su isti); tačka 191v(2): Preradi se opiru i muška imena čiji se nominativ završava na suglasnik, a nije duži od osnove. Ovde prerada gubi racionalne motive — ne donosi poboljšanje strukture, ne skraćuje reč, nikako je ne prilagođava srpskom jeziku. Stoga se prednost daje oblicima Eros, Tales, Paris, Drakon, Laokoon, Mars, Poluks, Feniks, Koraks naspram prerađenog Erot, Talet, Parid, Drakont, Laokoont, Mart, Poluk, Fenik, Korak. Laokoon stoji na čak tri mesta (str. 164, 165. /pravila/ i 355. /rečnik/), od toga dva puta sa napomenom „ne Laokoont“. Nisam siguran šta su tačno hteli da kažu ovde, ali očigledno je da je u pitanju spisak izuzetaka (cela tačka 191v). Što su tu stavili i Laokoon(t)a, ne znam. --Lakisan97 (razgovor) 19:12, 7. jul 2014. (CEST)[odgovori]

Preradi se opiru i muška imena čiji se nominativ završava na suglasnik, a nije duži od osnove.

Ovo treba ilustrovati malo bolje. Ne znamo svi grčki, pa nam je priča o nominativnom i genitivnom obliku strana. Očigledno je da Pravopis ovde nije bio dovoljno jasan. Stoga nam trebaju grčke i latinske gramatike da bi nam bilo jasno šta je nominativni oblik a šta genitivni.

Ima primera u kojima se t ne stavlja posle suglasnika na kraju reči. Najčešći je Ktesifon, grad u Mesopotamiji.--Nimčević razgovor  20:04, 7. jul 2014. (CEST)[odgovori]