Razgovor:Musa Ćazim Ćatić/Arhiva 1

Prvi podnaslov

Napisao sam da je M. Ć. Ćatić hrvatski pesnik jer se pisao kao hrvati i u mnogim je pesmama iskazivao svoje hrvatstvo kao što je pesma Bosni:

Ponosna je Bosna moj zavičaj mili,

Tu je sunce čija granulo menika,

Djedovi su moji za nju krvcu lili,

Njojzi bit ću i ja čelenka i dika.

Povrh nje su vijenci prohujali burni,

Mnogo nas je ljutih sapinjalo jada,

Oblaci se i sad nad njom kupe tmurni,

Ali Hrvat jošte bori se i nada.

O predrago ime! Hiljadu je ljeta,

Što kraljevskim sjajem ponad Duvna sinu,

Ali makar sudba zadesi nas kleta,

Ti nam spase ponos, prava i starinu.

Dok svetinje ove Hrvat čuva svoje

Nikada ga sila uništiti neće.

Isto i presjajno, kao sunce što je,

I njemu će sinut sunce stare sreće.

Moje mlado srce taj već časak sluti.

Bez muke i znoja, znadem neće doći.

Zato treba radit i ne počinuti

I kroz oštro trnje makar bilo proći.

Oj, premili rode! Tebe teško boli

Što nevjeru s bijede ti pretrpje mnogu,

Al ja baš te volim, što si bijedan toli

I jer pišem cijelim tebi pomoć mogu.

Radit ću za te i slobodu tvoju,

U sreći ću tvojoj plaću tražit trudu,

Uklanjat se neću ni muci ni znoju,

Ma okupo njime tvoju svetu grudu.

Postojbino draga Mladena i Tvrtka!

Hrvatstvo mi tvoje baštinstvo je sveto.

Ah, neka je samrt i teška i gorka,

Za spas tvoj i sreću, mog života eto!

--Vustenfuks (razgovor) 15:50, 15. jul 2010. (CEST)

Baš imaš lepo oko za poeziju.`ajde sad lepo dobavi i lepu referencu u kojoj se navodi da se on izjasnio kao `rvat i sve će bit` lepo. Crni Bombarder!!! (†) 05:43, 16. jul 2010. (CEST)

Ti dečko voliš da vređaš, trebao bi da središ taj svoj šovinizam i antihrvatsko osećanje.--Vustenfuks (razgovor) 17:38, 16. jul 2010. (CEST)

Predlažem sledeće rešenje: da se veza ka Hrvatima iz "hrvatski" ukloni i da se stavi veza ka hrvatskom jeziku na "hrvatski književnik" sa malo pre uklonjenom referencom. --178.223.131.201 (razgovor) 19:01, 16. jul 2010. (CEST)

Jok.Ne vidim zbog čega bi primenjivali dvostruke standarde.Dovoljno je reći da je čovek bio pesnik iz Bosne i Hercegovine (napomena austrougarske je,po meni,nepotrebna).Posle toga dodati još jednu rečenicu u kojoj treba navesti da se on danas u Hrvatskoj smatra hrvatskim pesnikom,dok ga istovremeno, ljudi koji se danas u etničkom smislu izjašnjavaju kao, Bošnjaci smatraju svojim pesnikom.I mirna Bačka. Crni Bombarder!!! (†) 19:48, 16. jul 2010. (CEST)

Musa Ćazim Ćatić

Slika Muse Ćazima Ćatića na novčanici od 50 konvertibilnih maraka

Musa Ćazim Ćatić (Odžak, 12. mart 1878. - Tešanj 6. april 1915.) je bio srpski pjesnik, rođen u Odžaku gdje je pohađao mekteb i osnovnu školu, a nakon očeve smrti i majčine preudaje seli se u Tešanj, uči brijački zanat, upisuje se u medresu i uči kod tešanjskog muftije Mesud efendije Smajlbegovića turski, arapski i persijski jezik. Godine 1898. odlazi u Carigrad, gdje se upoznaje sa Osmanom Đikićem, a već slijedeće godine vraća se kući i potom tri godine služi vojsku u Tuzli i Budimpešti. Otuda ponovo odlazi u Carigrad, gdje pohađa medresu Mektebi numuci terekki, a zatim prelazi u gimnaziju. Usljed imovinskih neprilika vraća se u Sarajevo i tu upisuje Šerijatsku sudačku školu. Već tada sarađuje u brojnim listovima, ponajviše u Beharu. Nakon što je zbog bohemskog života isključen iz internata, preuzima uredništvo Behara, diplomira, odlazi u Zagreb, upisuje Pravni fakultet, druži se s Matošem i Tinom i 1910. godine vraća se u Bosnu, gdje u više mjesta (Bjeljina, Tešanj, Sarajevo) službuje da bi napokon preuzeo časopis Biser u Mostaru i sav se posvetio spisateljskom radu: piše pjesme, eseje, kritike, prevodi brojne studije i knjige, za Kalajdžićevu Muslimansku biblioteku. Ali, već 1914. ponovo biva mobilisan, prebačen u Tuzlu, pa u Orkeny u Mađarskoj. Tada se razbolio od tuberkuloze, pa je poslije kratkog liječenja vraćen u Tešanj gdje umire. Na njegovom mezaru u Tešnju stoji isklesano: "Ovdje leži pjesnik odličnoga dara, koji nije tražio časti ni šićara, već boemski živio i čuvenstveno pjevo, dok ga smrt ne doprati do ovog mezara." Mnoge škole u Bosni i Hercegovini nose njegovo ime među kojima je i tešanjska Gimnazija "Musa Ćazim Ćatić".

Sva njegova djela su naknadno sabrana u dvije knjige: Izvorna poezija i Izvorna i prevedena proza, pod nazivom Sabrana djela.

EVO NEKIH PJESAMA OVOG PJESNIKA:

SRPSKI PONOS

Ja sam Srbin, srpsko d'jete, Srpska mi je savijest čista; Junačkih mi djeda slava Ko sunašce žarko blista. Ja sam Srbin - tim imenom Vječno ću se ponositi, Spas srpskoga slavna roda, Na srdašcu svom nositi. Od mog roda, sto junaka Pr'jetilo je groma sili, I srpsko su ime mačem Na kamenju bilježili. Pred udarcem njihovijem Tresle su se velje gore, Stupali su vazda smjelo Po mejdanu da se bore. Kamo, kamo Dušan silni? Kamo paša Sokolija? To su dični sinci Srpstva: Ko zv'jezda im slava sija! Ja sam Srbin - gusle imam, Uz njih tio popijevam, I ljubavlju - prema Srpstvu Svoje pjesme zagrijevam, Slavim Marka i Miloša; Slavim hrabrog Đerđeleza: Imam njinu uspomenu, Britki handžar oštra reza. Pa nek mi se dušman javi, Nek na bojno polje dođe; Mene hitac ne prima se, Ne može me rezat gvožđe, Markova je ovo ruka, Topuzinom znade biti; Hamajlija Alijina Od oštra me gvožđa štiti. Ja sam Srbin - srpsko d'jete, Za Srpstvo mi duša gori - Robovaću srpskom rodu, Dok me crna smrt ne smori.

Musa Ćazim Ćatić (1899)

IZRODIMA

Na svetinje svoje, na čast praotaca, Izlili ste otrov svoje mržnje crne. I paklenom svi se predali demonu, Da sa prave staze - na krivu vas svrne. Potomci ste kobni Brankovića Vuka, Narodna vas kletva do vječnosti prati, U knjigu će žizni vaše kobno ime Zabilježit' crnim domovina mati. Rodoljublja čuvstvo zamire u vama, Za svoj narod dragi srca vam se mare, Jer s osmjehom podlim motrite, gdje dušman Blatnjom rukom svojom svetinje vam tare.

Ova pjesma je posvećena onim muslimanima sa naših prostora, koji negiraju pripadnost srpskoj naciji.

Musa Ćazim Ćatić (1900)

Povijest moje otadžbine

Evo te gledam zanesenim okom, Pov'jest draga domovine moje; Srce mi strepi, a desnica dršće, Stranice svete prevrćući tvoje - I duša mi se, puna poštovanja Pobožno svakoj tvojoj rječci klanja... Na javor-guslam' u najslađem zboru Tebe su vile moga roda vile. I svaki spomen prošlosti nam slavne K'o svet amanet u Te su nam slile, Da svojim žarom sred našije' grudi Stari nam ponos i viteštvo budi. O knjigo slave! Ja u Tebi vidim Junačkog Tvrtka i sve svoje pređe, S handžarom oštrim u desnici snažnoj Ponosnoj Bosni kako brane međe - I poput smijelih divova i lava Prsima štite svoja stara prava. Ja vidim na tvom uzvišenom listu Sva ona davna neumrla djela, Što ih Sokoli, Pijele i Tire Stvoriše, kad su uzdignuta čela Najvećem carstvu na kormilu bili I krv dušmansku potocima lili. Ja vidim kako vrh krševa naših Sunašce zlatne slobodice sije, Junačka seka kako bratu svome Niz jedra pleća turu-perčin vije, A dična mati svog jedinca hrani, Da Herceg-Bosni čast i ponos brani. Ja vidim evo sve krvave vojne I bojna polja i britke handžare I alaj-bajrak, što se nebu vije I Toke, ato se na sunašcu žare I bijesne ate, što ko vihor lete Ah, vidim svega iz prošlosti svete. U tvome krilu! Tobom zaneseno U grudima dršće mlado srce moje Živijem žarom cjelivat bi htjelo Tvoj svaki redak, svako slovce tvoje; Na tvoje listove duša mi je pala, O sveto nebo mojih ideala! O naše slave ogledalo vjerno! Daj rodu mome putovođa budi; Svoje mu vatre ulivaj u dušu, Svojijem dahom nadahni mu grudi, Pa sv'jestan tebe neka smjelo brodi Svojemu spasu i svojoj slobodi! Zahrđo handžar dok o klinu visi i svoju prošlost pokopanu sniva, Moj narod neka laganijem perom Budućnost ljepšu na tebi osniva, U tebi gledeć' ideale svoje, Pov'jest drage otadžbine moje!

Musa Ćazim Ćatić

OGANj

Iz srpske duše ovaj oganj vije, Samo za Srpstvo moje srce bije. Musa Ćazim Ćatić

PJESMO MOJA

Pjesmo moja, plovi, plovi, Nebom srpske poezije; Đe no jasnih, ko zvijezda Tih pjesama bezbroj sije I ti kod njih mjesta nađi, Ma da n'jesi sjajna tako, Rodu mome mila bićeš Jer je tebi Srpstvo slatko. Pjesmo moja, plovi, plovi Iz vatrenih mojih grudi, Tamo,đe no bratske sloge Radosnica zora rudi. Tu mi gukni nježnim glasom, Nek te svaki Srbin čuje, Ti mu šapni, kolko Srpstvo Moja mlada duša štuje. Pjesmo moja, ne stoj više Već zaplovi iz svih sila, Ta dosta si u srdašcu Mojemu se mladom krila. Sad je vr'jeme slobodice, - Da ostaviš srce moje, - I na kril'ma lakog ljeta Da na javno stupiš polje.

Musa Ćazim Ćatić

Ovo je prilog anonimnog korisnika [1] koji je prebačen sa članka o Osmanu Đikiću. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 11:55, 5. septembar 2010. (CEST)

Etničko porijeklo pjesnika

@Mhare: Kolega, da ne bude da ja lično imam nešto protiv današnjih Bošnjaka, ovako stvari stoje: Mi ovdje prihvatama većinsko mišljenje srpskih lingvista, a ono glasi (parafraziram) da je pojam Bošnjak sve do 1992. godine sinonim (doduše arhaičan) za pojam Bosanac. I mi koji živimo u toj Bosni, vrlo dobro znamo da je to TAČNA definicija. S tim u vezi, ne možemo nekog bosanskog (ili južnoslovenskog) muslimana koji je živio i djelovao prije tog razdoblja izjednačavati sa današnjim pojmom Bošnjak. Koliko sam upoznat, i u novom velikom Rječniku srpskog jezika stoji takva definicija. Nikakva internet enciklopedija, naročito ne ova na koju se pozivaš (jer promoviše kvazi-istoriju; npr. o Crvenoj Hrvatskoj - izmišljotini iz 17. vijeka, itd... o pristrasnosti da ne pričam), ne može biti vaga stavu srpskih lingvista.

Ćatić je rođen u muslimanskoj porodici, na teritoriji i tada/i danas Bosne i Hercegovine. Sam se više puta, čak i kroz poeziju deklarisao kao Srbin i da piše na srpskom jeziku, doduše i da baštini i hrvatstvo. Većina današnjih Bošnjaka, prečesto imaju potrebu da se distanciraju od Srba i Hrvata (srpstva i hrvatstva), ali ovaj pjesnik nije pokazivao takvu distancu, već naprotiv (primjer: „Slavim Marka i Miloša; Slavim hrabrog Đerđeleza”). Hvala i prijatno! Radovan ⁂ 12:26, 17. novembar 2021. (CET)

Nisam pročitao ovo. Zašto uklanjaš reference đe piše da je Bošnjak a ostavljaš da je Hrvat? I đe je referenca da je Srbin. Ovo je prevazišlo i bivšu kuburopediju — Mhare (razgovor) 12:40, 17. novembar 2021. (CET)

@Wustefuchs: evo takođe jedne zanimljive pjesme našeg pjesnika:

SRPSKI PONOS

Ja sam Srbin, srpsko d'jete, Srpska mi je savijest čista;
Junačkih mi djeda slava Ko sunašce žarko blista.

Ja sam Srbin - tim imenom Vječno ću se ponositi,
Spas srpskoga slavna roda, Na srdašcu svom nositi.

Od mog roda, sto junaka Pr'jetilo je groma sili,
I srpsko su ime mačem Na kamenju bilježili.

Pred udarcem njihovijem Tresle su se velje gore,
Stupali su vazda smjelo Po mejdanu da se bore.

Kamo, kamo Dušan silni? Kamo paša Sokolija?
To su dični sinci Srpstva: Ko zv'jezda im slava sija!

Ja sam Srbin - gusle imam, Uz njih tio popijevam,
I ljubavlju - prema Srpstvu Svoje pjesme zagrijevam,

Slavim Marka i Miloša; Slavim hrabrog Đerđeleza:
Imam njinu uspomenu, Britki handžar oštra reza.

Pa nek mi se dušman javi, Nek na bojno polje dođe;
Mene hitac ne prima se, Ne može me rezat gvožđe,

Markova je ovo ruka, Topuzinom znade biti;
Hamajlija Alijina Od oštra me gvožđa štiti.

Ja sam Srbin - srpsko d'jete, Za Srpstvo mi duša gori
Robovaću srpskom rodu, dok me crna smrt ne smori.

Musa Ćazim Ćatić (1899) Radovan ⁂ 12:34, 17. novembar 2021. (CET)

Diskusija

Car Radovan ima neku ideju da se narodnost nekoga vadi iz toga šta je neko pisao u poeziji, i pri tome zanemaruje izvore koji se bave enciklopedistikom koji govore nešto sasvim drukčije. Dva puta vraća izmjene (1, 2) gdje briše referencu LZMK-a, dok je stabilna verzija članka bila bez ikakvog navođenja etniciteta. — Mhare (razgovor) 13:02, 17. novembar 2021. (CET)

Znači ovo je ono staro lice Mhareta?! Musa Ćazim Ćatić je srpski pjesnik jer je pjesme pisao na srpskom jeziku i za srpske čitaoce, a usput (što je manje bitno za enciklopediju) se tako deklarisao. Kao što si i ti srpski vikipedijanac, jer pišeš članke na srpskoj (jezičkoj) vikipediji. Ako bi pristali na tezu da je on „bošnjački” (u etničkom smislu) prije usvajanja tog imana za taj narod, onda bi nekom palo na pamet da cara Konstantina nazove - srpskim carem, Pontije Pilata - palestinskim prokuratorom, kralja Milutina - kosovskim kraljem, poglavicu Asteka - meksičkim guvernerom i slično. Gluposti! Enciklopedije koje bi objavile takvo što, u startu su neozbiljne. Radovan ⁂ 13:30, 17. novembar 2021. (CET)

Za njega bi trebalo stajati ili samo pjesnik ili bosanskohercegovački, ali kad si već započeo tu igru dodao sam sve etnicitete/narodnosti/vjerskegrupe pa sam onda našao reference gdje ne stoji tako. Mani se toga 'je li ovo staro lice mhareta'. Odgovori na argument. Gdje ti je referenca? Zašto brišeš reference? Kakve to vratolomije i analogije pokušavaš povući? Nismo tu da mi zaključujemo i radimo sinteze (VP:BOI). Ja sam ponudio tercijarni izvor koji je druga enciklopedija, pouzdanih sekundardnih nisam imao vremena da tražim. Ako se svi slažu da tvoje nereferencirano (ili još gore, koristeći primarni izvor koji je njegova poezija, po kojem ti kao urednik wikipedije zaključuješ da je on bio Srbin) treba nadjačati ovo referencirano (1, 2) onda nikom ništa. Mhare (razgovor) 14:28, 17. novembar 2021. (CET)

Ne razumijem u čemu je tvoj problem? Možda ti smeta što je Ćatić SRPSKI pjesnik? Pa uklanjaš reference!? Da, on jeste srpski pjesnik, pjesme je pisao na srpskom jeziku, za srpske čitaoce i bio je dio srpske zajednice okupljene oko nekih srpskih listova. Šta je u tome sporno? Sve što sam već napisao, bilo je na SZR članka, time nisam ugrozio članak iznoseći bilo kakav POV. Na samom članku je bilo mnogo suludih izmjena oko njegovog svojatanja, i ti si u tome dobrim dijelom učestvovao, a ja sam postupio kao administrator. Da u pravu si za referencu - i ona će biti dodata. I na kraju, čega ću se držati, a čega ”manuti”, o tome nećeš ti odlučivati! Nikakav visoki organ ili sud, neće nametati mišljenje, gdje postoji već dovoljno činjenica. A tvoje aluzije na Kuburu, ostavi za druge vikiprojekte ili za pojas zadeni, ovim završavam! Radovan ⁂ 15:37, 17. novembar 2021. (CET)

E super. Sad mi argumentiraj zašto mogu te dvije reference stajati za hrvatski i srpski, a ne može ova gdje piše bošnjački. Da (još jednom) napomenem, ja sam za to da ne piše ništa, kako je i bilo prije tvoje preinake. Nisam izbrisao referencu, već je zamijenio boljom, novijom, provjerljivom i samim time pouzdanijom. Kao administrator trebao bi znati neke osnove oko referenci i težine izvora, kao i interpretacije istih, a ne ću spominjati gaf gdje smatraš da se uvažavaju većinska mišljenja srpskih lingvista na WMF enciklopediji. Mani me se optuživanja da meni nešto smeta, ti si taj koji vraća i briše, ja sam napisao da je bošnjački, srpski i hrvatski, all-inclusive. Prije toga šaljivo da je srpskohrvatski, u duhu toga da na enwiki svakako sve ovo smatraju jednim jezikom. Mogu naći vjerujem još dosta referenci gdje piše hrvatski, srpski i bošnjački, bosanskohercegovački, pa zašto ne i osmanski, austrougarski i tako praviti cirkus. Mhare (razgovor) 16:06, 17. novembar 2021. (CET)

Da, „šaljivo” ... Radovan ⁂ 16:23, 17. novembar 2021. (CET)

• U pitanju je anahron pristup, Bošnjaci kao nacija nastaju devedesetih godina, što je faktografija. Na kraju 19. i početku 20. vijeka ne postoji nezavisna BiH/FBIH niti Bošnjaci. Smatram da dotični pjesnik svakako može biti označen kao muslimanski ili bosanski, uz naravno - srpski. Dalje, čini mi se da su nadodate reference sporne i upitne pouzdanosti. Savjetovao bih da se nadodaju nove odnosno pouzdanije. Radovan apsolutno nije napravio nikakav gaf. Lijep pozdrav. — Sadkσ (riječi su vjetar) 21:36, 17. novembar 2021. (CET)

BiH, FBiH... o čemu ti? LZMK nije pouzdan. Prvi put čujem. Dobro. Mhare (razgovor) 22:09, 17. novembar 2021. (CET)

U uvodniku se ličnost može odrediti na osnovu državljanstva. Primjer je dat da bi slabije upućeni bolje razumjeli tok debate. — Sadkσ (riječi su vjetar) 23:19, 17. novembar 2021. (CET)

Bosanskohercegovački može se odnositi i na SRBiH, pa i na ljude koji su djelovali za vrijeme austrougarskog kondominijuma. Nije to baš krenulo od 90-te. Mhare (razgovor) 23:21, 17. novembar 2021. (CET)

Wishfull thinking epskih proporcija i kreativna interpretacija istorijskih događaja te nedostatka autentične sopstvene državnosti. — Sadkσ (riječi su vjetar) 23:27, 17. novembar 2021. (CET)

Opet na vikipolitici nešto upereno prema lično kmeni... gle, mogao bih sad na tu analogiju do sutra ujutro navoditi primjere duplih i troduplih standarda ako ćemo po stajalištu koje ste iznijeli ovdije, ali ne ću i nije mjesto tome ovdi. Mhare (razgovor) 23:48, 17. novembar 2021. (CET)

Ukazivanje na grešku, pozivanje na faktorgrafiju i konstruktivna kritika su sve suprotno od ličnog. Najlakše je podići takvu zastavicu i kukati. Uostalom, prikladno mjesto za džentlmenski razgovor i razmjenu argumenata je SZR samog članka a ne Vikipolitika. — Sadkσ (riječi su vjetar) 00:32, 18. novembar 2021. (CET)

Nema ništa sporno u ovome. Može da se eventualno doda i bosanskohercegovački zbog toga što je tamo rođen. Nije mogao pisati na bosanskohercegovačkom jeziku ako on ne postoji ili nije postojao tada. Na članku o Bosni i Hercegovini piše da nema službeni jezik. Primjera radi, Dragan Radulović je crnogorski pjesnik koji je pisao na srpskom jeziku, jer crnogorski tada nije postojao. Mislim da nije sporno dodati i pridjev vezan za mjesto rođenja. Svakako, treba prilagoditi uvod i kategorije, jer u uvodu piše da je srpski i hrvatski pjesnik, a kategorija je bosanskohercegovački pjesnici. -- Vux33 (razgovor) 10:57, 18. novembar 2021. (CET)

Slažem se. Neko je i dodao kategoriju 'Srbi muslimani' što ne vjerujem da imamo dokaz po pitanju etniciteta. Također, muslimanska vjeroispovjest je netačna formulacija, trebala bi islamske vjeroispovjesti, a musliman naziv za pripadnika islamske vjere. Zašto to treba biti u uvodniku nisam siguran, bio je umjetnik prije svega. Mhare (razgovor) 12:14, 18. novembar 2021. (CET)

U Antologiji jugoslovenske knjižnjvnosti iz 1967, u izdanju Mladinske knjige iz Ljubljane, uvršten je u korpus srpske književnosti. Tako da je to nesporno. E sad, što se tiče etniciteta to je malo kompleksnije pitanje. Ja bih u uvodu stavio da je reč o književniku iz BiH koji je stvarao na srpskom jeziku ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 11:09, 18. novembar 2021. (CET)

Slažem se. Mhare (razgovor) 12:14, 18. novembar 2021. (CET)

Da li onda i druge pisce iz BiH, a koji su pisali na srpskom jeziku treba tretirati na isti način: Ivo Andrić, Meša Selimović, Branko Ćopić, Jovan Dučić, Petar Kočić, Momo Kapor... itd. Valjda je svima jasno da je ovo čisto političko pitanje. Ako smo do sad pisce isključivo tretirali prema jeziku na kojem piše, i zemlji iz koje dolazi, ne vidim niti jedan opravdan razlog da od sada to bude drukčije.

A to što u jednom dijelu BiH svojim podanicima ispiraju mozak sa kvazi-istorijom, lažnim jezikom i novim nacionalnom idetnitetu baziranom na srbofobiji — to je tema za neku ozbiljniju i širu raspravu. Radovan ⁂ 11:29, 18. novembar 2021. (CET)

Mi i dalje nikako da razdvojimo književne od nacionalnog (etničkog). Književna pripadnost se određuje na osnovu jezika na kom se stvara, ovo drugo je valjda jasno. Ćatić je po jeziku stvaralaštva u svakom slučaju deo srpske književnosti i svakaoo ide u kategoriju Srpska književnost (baš kao i Hrvatska književnost jer je stvarao i na tom jeziku). Ali on ni u kom slučaju se ne može vezati za Srbiju ili Hrvatsku jer nikada nije živeo tamo. On je prosto književnik iz Bosne i Hercegovine. S druge strane, Ćopić, Andrić, Selimović su živeli i radili u Srbiji i mogu se i u tom domenu vezati za Srbiju. Ne razumem zbog čega se oko ovakvih stvari konstatno prave fame i bespotrebne rasprave. ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 00:41, 19. novembar 2021. (CET)

Ad hominem bljuvotine, je li to tvoj najveći domet? Mhare (razgovor) 12:14, 18. novembar 2021. (CET)

Neću ulaziti u problematiku članka, to se lako dogovori. Kolega Mhare nije ti prvi put da dižeš paniku, lepiš epitete kolegama i uklanjaš reference. Ovo ti je četvrti put da štimuješ ili skidaš validne reference iz članaka, petog neće biti. Molim da se ova rasprava prebaci na szr članka. — MareBG (razgovor) 13:51, 18. novembar 2021. (CET)

Nije valjda da mi brojiš prekršaje. Žuti karton flashbacks. Mhare (razgovor) 14:08, 18. novembar 2021. (CET)

Sekundiram argument korisnika @Mhare:. LZMK je kredibilan izvor na ovoj vikipediji. Kod nas se u brdo članaka koristi njihovo izdanje Hrvatskog biografskog rečnika koji je onlajn (počeo da se piše pre raspada JU). Da ne dužim, LZMK je kredibilna referenca. I ne može se revertovati. Ako se revertuje onda mora kredibilnim izvorima da se potkrepi osporavanje LZMK. Primera radi na ovoj vikipediji to je unošenje Kurira i sl. u ne-estradne članke. U akademskom svetu ima brdo knjiga koje su osporene. Dakle, ako neko misli da je LZMK kontroverzan, neka da reference koje ga osporavaju na diskusiju pre bilo kakvog reverta.

Drugo: ovde se poteže argument tj. izjednačava se pripadnost jednoj književnosti sa nečijom nacionalnom pripadnošću, a to su dve različite stvari. Recimo Muharem Bazdulj je po nacionalnosti Bošnjak, al se njegova književnost svrstava i u srpsku književnost. ISto tako imamo pisce srpske nacionalnosti koji su svrstani u nemačku književnost jer su pisali na nemačkom i ta književnost ih je, u delima istoričara književnosti, priznala za svoje. To su DVE RAZLIČITE STVARI. I obe mogu da stoje u uvodu. Ali, u prvoj rečenici se navodi njegova nacionalnost u uvodu, a dalje se može napisati koje ga književnosti smatraju svojem.

Treće, kao što je to postao običaj na ovoj enciklopediji, uvek se raspravlja o miševima. Mogli ste se potruditi, to i kažu pravila za pisanja članaka, da koristite više od jednog ili dva izvora. I tih ima na ovu temu krš na internetu, ne mora se čak ni u biblioteku. Ali ne, po običaju se prepucava iznad sveske sa dva lista. Da su se učesnici u raspravu potrudili da pronađu onoliko izvora koliko su vični komentara ovde da napišu, ne bi bilo ni ove rasprave niti bi šta bilo kontroverzno. Sa tog aspekta ova rasprava je bezpredmetna.— ANTI_PRO (razgovor) 21:38, 20. novembar 2021. (CET)

Evo moj prilog raspravi bi bio da pogledam šta je za njega napisao Alija Nametak u Sarajevskom nekrologiju, knjizi dosta hvaljenoj posle raspada YU inače, al mi je ostala u Valjevu, nisam je poterao ovde u Beograd. Kao što sam već dodao to ovde o Šukriji Kurtoviću i Aliji Bejtiću. Manje rasprave, više potkovanog uređivanja! — ANTI_PRO (razgovor) 21:44, 20. novembar 2021. (CET)

Inače Nametak nije skeundarni izvor, nego tercijarni. Jer je reč o njegovim sećanjima, dakle ne posve objektivnoj realnosti. Faktografski može da bude tačan ili ne. Zato ga nisam koristio kao referencu za opštije tvrdnje, nego jasno u vidu citata. Da ne bude zabune. Pošto sam video da na hr.wiki neki korisnici njega (pisanja iz nekrologija) direktno koriste kao sekundarni izvor, a to ne može biti. Mislim da je reč o članku o Hamdiji Kreševljakoviću ili nekom drugom iz tog miljea koji opisuje Nametak. — ANTI_PRO (razgovor) 21:55, 20. novembar 2021. (CET)

Nisam mogao odgovoriti jeri sam bio blokiran mjesec dana na ovom projektu. Nažalost ovo ostade neriješeno, imamo rogobatnu konstrukciju da je bio hrvatski i srpski pjesnik muslimanske vjere (neispravan konstrukt). Smijem li opet ispraviti uvodnik onako kako piše u referencama ili da se postavi predloženi uvodnik da je bio pjesnik i da se ubraja u bošnjačko, hrvatsko i srpsko literalno naslijeđe ili nešto poput toga. Njegova muslimanska vjera je potpuno nebitna. Mhare (razgovor) 11:09, 1. januar 2022. (CET)

Također, kako znamo da je bio musliman? Možda je bio ateist. — Mhare (razgovor) 11:40, 1. januar 2022. (CET)

Es-selamu alejkum efendi @Mhare:! Našao si pogrešnoga čoveka da spamuješ. Vrlo rado ču ti pokopati sve tvoje nazovinaučne činjenice. Šta ti ovde nije jasno? U ovom slučaju reč musliman se ne koristi kao verska odrednica nego kao etnička. I dan-danas postoje Muslimani (narod) koji su svesni svoga porekla (kao Mehmed Selimović ili Emir Kusturica) i ne žele da se izjašnjavaju kao Bošnjaci. Naravno, ne kažem da Bošnjaci loši ljudi niti im branim tako da se izjšnjavaju. Svako ima pravo da se izjasni kog je etniciteta, vjere — čak i „rase” (prema modernome shvatanju i „rasa” nije prirodni, već društveni konstrukt). Pa se žali @Srđan:, možda on zna više o bošnjačko-ateističkim temama. Pozdrav brate mio! — Ničim neizazvan (razgovor) 11:49, 1. januar 2022. (CET)

Što si pogrešan? O čemu ti pričaš? Tema je Musa. Mhare (razgovor) 12:03, 1. januar 2022. (CET)

Zašto su obrisane dvije reference? Bosna i Hercegovina (ova današnja država na koju se linka) tada nije postojala, a konstrukt "muslimanske vjere" nije ispravan. Može islamske vjere, ili bio je musliman. Zašto se dopušta ovakva samovolja i kršenje postulata ovog projekta? — Mhare (razgovor) 10:02, 2. januar 2022. (CET)

Enciklopedija.hr jeste upitna kao izvor zbog ostrašćenog pristupa prema brojnim istorijskim ličnostima, posebno iz BiH, Boke Kotorske i Dubrovnika. Nema samovolje niti potrebe za jadikovanjem; diskutuj sa drugim urednicima. — Sadkσ (riječi su vjetar) 12:37, 2. januar 2022. (CET)

Leksikografski zavod Miroslava Krleže trebao bi biti validan izvor. Ti izgleda ne možeš normalan odgovor napisati, kakvo jadikovanje, šta ti je čoviječe? Ukazujem da se brišu reference, ostavljaju se one koje pogoduju, a čak i ona koja je ostavljena piše: hrvatski i bošnjački pjesnik. A to je i dalje zapravo isti izvor, proklesis = lzmk = enciklopedija.hr. Evo, ponovit ću četvrti put moj prijedlog na koji nitko ne želi odgovoriti (valjda je i to jadikovanje): Najbolje bi bilo ukloniti etničku odrednicu iz uvodnika i navesti da se ubraja u srpsku, hrvatsku i bošnjačku literaturu. Nečija religijska pripadnost također nema nikakvu bitnost za jednog pjesnika. — Mhare (razgovor) 13:05, 2. januar 2022. (CET)

Upristoji se i napoji se dobrom energijom sa bosanske piramide ljubavi prije narednih odgovora.

Jasno je na osnovu čega sam osporio relevantnost datog izvora.

Naravno da se briše materijal oko kojeg nema konsenzusa, dok do istog ne dođe (što je praksa na apsolutno svakom projektu). Za to postoji upravo prostor ovdje, koji bi trebao bolje i mudrije da iskoristiš.

Formatiraj svoje ideje kao RfC.

Musliman je bio etnička odrednica vijekovima na prostoru Balkanu; Bošnjaci kao nacija nastaju u drugoj polovini HH stoljeća. Uostalom i braća Alije Iz. su se izjašnjavali kao Srbi duže vrijeme. Živ bio. — Sadkσ (riječi su vjetar) 14:58, 2. januar 2022. (CET)

Ko je postigao konsezus oko LZMK-a? Za druge rečenica nemam ti neki odgovor. Ostajem na prijedlogu koji sam iznio, a za LZMK bi zaista volio vidjeti konsezus koji ih je proglasio nerelavantnim izvorom za enciklopedijske članke. — Mhare (razgovor) 15:52, 2. januar 2022. (CET)

Čekaj, nije li ovo konflikt interesa? — Mhare (razgovor) 23:14, 2. januar 2022. (CET)