Rejt

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Rejt
Rheydt
Crkva u Rejtu
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Nemačka
Savezna državaSeverna Rajna-Vestfalija
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2021.14.389
Geografske karakteristike
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Rejt na karti Nemačke
Rejt
Rejt
Rejt na karti Nemačke
Registarska oznakaMG

Rejt (nem. Rheydt) je četvrt nemačkog grada Menhengladbaha, koja se nalazi na zapadu Severne Rajne-Vestfalije. [1] Do 1918. godine, a zatim ponovo od 1933. do 1975. je bio samostalan grad. Početkom 2021. godine, Rejt je ima skoro 14.500 stanovnika.

Zamak Rejt

Zamak Rejt, jedna od najbolje očuvanih palata renesansnog perioda, nalazi se u Rejtu. Nakon spajanja sa Menhengladbahom, centralna stanica (nem. Rheydt Hauptbahnhof) je zadržala svoje originalno ime, čime je Menhengladbah jedini grad u Nemačkoj koji ima dve stanice pod nazivom Hauptbahnhof.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Poreklo imena je neizvesno, ali može da potiče od starovisokonemačkog riuti. Područje na Donjoj Rajni prvobitno su naseljavali Kelti, a postoje dokazi o naseljavanju i u rimsko doba. U to vreme su Rimljani ovde naselili germansko pleme Ubijana.

1. avgusta 1929. Rejt je kombinovan sa nezavisnim gradom Minhen-Gladbah, gradom Odenkirhenom i zajednicama Gizenkirhen i Šelzen da bi se formirao nezavisni grad Gladbah-Rejt, ali već 1933. je Jozef Gebels, tadašnji ministar propagande Rajha koji je bio iz Rejta, naredio da se Rejt odvoji. Od tada je Rejt bio nezavistan grad, sa svojim registarskim oznakama (RY).

12. septembra 1968. broj stanovnika je prešao cifru od 100.000 i Rejt je postao veliki grad. Ali 1974. godine broj stanovnika se ponovo spustio. 1. januara 1975. Rejt je konačno ujedinjen sa Menhengladbahom.

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Gradska kuća Rejt

Evangelistička glavna crkva u Rejtu

Zamak Rejt

Crkva Svete Marije u Rejtu

Grb[uredi | uredi izvor]

Grb je u upotrebi od 1890. godine, a odobrio ga je 1896. pruski kralj Vilhelm II Nemački.

Blazon grba je: „Zakrivljenom srebrnom (belom) vrhu, unutar crnog krsta šape, razdvojenog na četvrtine; 1 i 4 podeljeni jedanaest puta zlatnim (žutim) i crvenim, 2 i 3 u zlatnom (žutom) neprekidnim crnim krstom; u gornjem grbu zlatna (žuta) zidna kruna sa tri kule“.

Demografski razvoj[uredi | uredi izvor]

Podaci se odnose na lokalno stanovništvo od 1843. godine, na stanovništvo od 1925. godine i do stanovništvo od 1987. mesto glavnog prebivališta. Pre 1843. godine broj stanovnika je određivan nedoslednim anketnim metodama.12. septembra 1968. broj stanovnika je prešao cifru od 100.000 i Rejt je postao veliki grad. Ali 1974. godine stanovništvo je ponovo palo. 1. januara 1975. Rejt je konačno spojen sa Menhengladbahom. [2]

Godina Stanovništvo Godina Stanovništvo Godina Stanovništvo
1532 650 1880 19.100 1933 77.261
1830 2.200 1885 22.658 1965 98.862
1861 10.200 1905 40.149 1970 100.077

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Rheydt-Online. Arhivirano iz originala 14. 02. 2023. g. Pristupljeno 14. 02. 2023. 
  2. ^ „Die Bevölkerung der Stadt Mönchengladbach am Ort der Hauptwohnung nach Stadtbezirken und Stadtteilen am 31.12.2022” (PDF).