Sunčeve pege
Sunčeve pege su privremene pojave na površini Sunca (fotosfera), koje se vizuelno pojavljuju kao tamne tačke u odnosu na okolna područja. One su nešto hladnije od okoline fotosfere, a izgledaju kao tamne pore, koje se brzo prošire i žive nekoliko nedelja. To su područja površine Sunca na kojim postoji izbacivanje sunčeve plazme sa njegove površine prema Kosmosu.[1] One mogu biti vidljive sa Zemlje i bez pomoći teleskopa. Prvo indirektno posmatranje Sunčevih pega pomoću teleskopa vršio je Galileo Galilej (1564-1642).[2]
Pege se obično javljaju u parovima kao pega vodilja i pega pratilja. Obe stvaraju veoma snažno magnetsko polje suprotnog polariteta.
Pege se javljaju periodično, a postoje i godine kada se tokom nedelja ne pojavi ni jedna pega. To se naziva minimum sunčeve aktivnosti. Zatim dolaze godine kada se broj pega povećava do maksimuma od oko 100 i to je tzv. maksimum sunčeve aktivnosti. Period između dva minimuma se zove ciklus sunčeve aktivnosti i on traje oko 11 godina.[1]
Galerija
[uredi | uredi izvor]-
Sunčeva pega 923 tokom zalaska Sunca
-
Sunčeva pega 930 tokom zalaska Sunca
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b Logos 2017, str. 272.
- ^ Logos 2017, str. 11, 272.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Logos, Aleksandar A. (2017). Putovanje misli : uvod u potragu za istinom. Beograd.