Tij

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kraljica Tij

Tij (1398. p. n. e. - 1338. p. n. e.) je bila ćerka vlastelina Jaja i njegove žene Taje. Venčanjem sa faraonom Amenhotepom III postala je egipatska kraljica. Kasnije, za vreme vladavine Nefertiti i njenog muža, ona biva poštovana kao vrhovni kraljevski matrijarh.

Dolazak na vlast[uredi | uredi izvor]

Tijin otac bio je bogati zemljoposednik iz Akhmima, grada u Centralnom Egiptu. Njena majka bila je, pak, kraljevskog porekla, o čemu svedoče brojni visoki verski krugovi kojima je pripadala. To je, naravno, Tij odmah preporučilo kraljevskoj kruni. Poznato je da je buduća faraonka imala brata po imenu Anen, ali savremeni istoričari tvrde da je njen brat takođe bio velikodostojnik Aj, otac kraljice Nefertiti. Upravo je, kako kažu, njegov veliki uticaj na dvoru doveo njegovu sestru do trona. Tij se udala za faraona Amenhotepa III u drugoj godini njegove vladavine. Iako oboje vrlo mladi, imali su najmanje šestoro dece: Tutmosa, koji je bio predodređen za faraona ali je prerano umro, Ahenatona, koji je nama najpoznatiji po svojoj ženi, kraljici Nefertiti, zatim princeze Sitamun, Henutaneb, Beketaten, Nebita, Iset...

Uticaj[uredi | uredi izvor]

Amenhotep III je jako poštovao svoju ženu, o čemu svedoče brojni spomenici koje joj je posvetio. Najpoznatiji spomenik izgrađen njoj u čast, nalazio se u gradu Sedingi, u Nubiji. Arheolozi su čak otkrili da je Tij od svog muža na poklon dobila veliko veštačko jezero. On je bio jedan od prvih egipatskih faraona koji su svoju vlast u potpunosti delili sa svojim ženama. Pod Tijinim uticajem Amenhotep je postao atleta i strateg, i intenzivno je radio na poboljšanju odnosa Egipta sa drugim zemljama. Bila je njegov savetnik i faraon po svemu, osim po kruni. Nakon njegove smrti, mudra i još jača, Tij je nastavila da vlada Egiptom kao pomoćnik svog sina Ahenatona, do njegovog venčanja sa Nefertiti. Nova vladarka imala je i nove ambicije, pa se mladi par iz Tebe ubrzo seli u novu prestonicu - Amarnu, a Tij dobija skromniju titulu kraljevske majke-udove i matrijarha kraljevske porodice. Umrla je dvanaest godina posle muževljeve smrti, a smatra se da je sahranjena zajedno sa svojim sinom u Amarni. Areolog Viktor Loret je 1898. godine otkrio mumiju koja je nazvana Starija dama. U februaru 2010. godine, utvrđeno je da je to Tij, jedna od najmoćnijih žena stare ere.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]