Tomtor

Koordinate: 63° 15′ 51″ S; 143° 12′ 47″ I / 63.2641° S; 143.2131° I / 63.2641; 143.2131
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Tomtor
Tomtór
Tomtor
Administrativni podaci
Država Rusija
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 1.190
Geografske karakteristike
Koordinate63° 15′ 51″ S; 143° 12′ 47″ I / 63.2641° S; 143.2131° I / 63.2641; 143.2131
Aps. visina740 m m
Tomtor na karti Rusije
Tomtor
Tomtor
Tomtor na karti Rusije

Tomtor je selo u Ojmjakonskom rejonu Jakutije, centar 2. Borogonskog naslega Ojmjakonskog reona Republike Saha (Jakutija). Nalazi se na nadmorskoj visini od 740 m, u samom centru Ojmjakonske depresije.

Istorija[uredi | uredi izvor]

19. vek[uredi | uredi izvor]

Posebnu ulogu u razvoju naselja imala je Ojmjakonska crkva Vaznesenja, podignuta u Tomtoru krajem 1830-ih. Tomtor je postao centar Ojmjakon-Borogonskog reona, zahvaljujući kojem su ovde otvorene prva škola i bolnica. Ojmjakonsko sveštenstvo je dugi niz decenija bilo savesni hroničar sudbine stanovnika ovog udaljenog kraja.

20. vek[uredi | uredi izvor]

Takođe sa. Tomtor je poznat po tome što je 1926. godine S.V. Obruchev. Njegova sugestija da bi upravo Ojmjakonski basen mogao biti pol hladnoće potvrđivala se svake godine nakon što je u selu počela da radi prva regionalna meteorološka stanica 1929. godine. Inače, upravo u Tomtoru je 6. februara 1933. zabeležen apsolutni rekord severne hemisfere u 20. veku (-67,7 °C)[1]. Nešto kasnije, stanica je izmeštena 2 km jugozapadno od prvobitne lokacije.

Drugi događaji koji su odigrali značajnu ulogu u razvoju sela bili su izgradnja autoputa Magadan-Khandiga i, kao rezultat toga, izgradnja aerodroma, koji je postao prvi aerodrom Jakuta koji je opsluživao avione koji su leteli iz Sjedinjenih Država u Krasnojarsk.

Godine 1930. u s. Tomtor, organizovana je istoimena poljoprivredna artel, a u januaru 1940. godine stvorena je boljševička kolektivna farma. Od 1962. Tomtor je postao centralno imanje seoskog atara Ojmjakon. Od tog vremena infrastruktura sela je značajno poboljšana, stanovništvo se povećalo. Glavni hranitelj seljaka, državna farma Ojmjakonski, pokrenula je energičnu aktivnost, pretvarajući se u jedno od najboljih preduzeća u republici. Sedamdesetih godina 20. veka Tomtor je prepoznat kao jedno od najboljih ruralnih naselja u Jakutiji. Stoga nije slučajno što se u Tomtoru već odavno održavaju sve značajne republičke manifestacije, uključujući i godišnji festival Pol hladnoće.

1992. godine u bazi Tomtorske srednje škole im. N.M. Zabolotski-Čišhaan na inicijativu njegovog direktora S.V. Slepcova, osnovan je Književni zavičajni muzej. Značajan deo muzejske ekspozicije posvećen je piscima i pesnicima koji su služili progonstvo na Kolimi (u logorima na teritoriji sadašnjeg Ojmjakonskog ulusa). Stalni šef muzeja je zaslužna učiteljica Ruske Federacije Marija Polikarpovna Bojarova.

U selu se nalazi spomenik žrtvama staljinističkih represija - "Zvono sećanja", stela "Stub hladnoće", spomenik S.V. Obručhev. U zavičajnom istorijskom muzeju sela Tomtor nalazi se Ledena rezidencija čuvara hladnog Čiskana, koja se nalazi u uvali planine Ebe-Kaja. Duboko ispod planine nalazi se osam odvojenih prostorija u kojima su smeštene razne ledene skulpture neverovatne lepote.

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

U starim vremenima, oblast u kojoj se sada nalazi selo zvala se Tusakhta-Khaia, ali nakon što su se ovde pojavile crkve, zvali su se i Crkveni okrug, Krest-Tomtor i Ojmjakon. Nakon odvajanja Ojmjakon-Borogonskog naslega od Bajagantajskog ulusa u poseban ulus, Tomtor je postao centar 2. Borogonskog naslega. Dakle, stanovništvo, posebno rusko govorno, sve do 1970-ih. zvani Tomtor Borogon.

Pisac Varlam Šalamov živeo je u Tomtoru poslednje dve godine svog izgnanstva (1952—1953).

1955. godine, 2 km od sela, arheolozi su otkrili jedinstveno arheološko nalazište, koji su nazvali Tomtor Pisnica. Više od deset slika antropomorfnih figura naslikano je na stenovitom izdanku žutim okerom. Prema mišljenju stručnjaka, nalaz je datiran u 1. milenijum pre nove ere.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Klimat: Tomtor - Klimatičeskiй grafik, Grafik temperaturы, Klimatičeskaя tablica - Climate-Data.org”. ru.climate-data.org. Pristupljeno 2022-12-23.