Ulica Prote Mateje (Beograd)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ulica
Prote Mateje
Opština Vračar
Početak Makenzijeve 9 (hotel Slavija)
Kraj Bulevara kralja Aleksandra (Pravni fakultet)
Dužina 600 m
Širina 10 m
Stvorena pre 1886.
Nazvana 1896.
Stari nazivi Bunarska ul., Majurska ul.
Tabla sa istorijatom ulice

Ulica Prote Mateje je ulica na Vračaru, u Beogradu. Prostire se od ulice Makenzijeve 9 (hotel Slavija), pa do Bulevara kralja Aleksandra (Pravni fakultet). Ulica je dobila naziv po Proti Mateji Nenadoviću koji je bio srpski književnik, diplomata, političar, vojskovođa, vojvoda iz Prvog srpskog ustanka i prvi predsednik Praviteljstvujuščeg Sovjeta (prve srpske vlade 1805-1807).[1] Bio je sin kneza Alekse Nenadovića, pogubljenog u Seči knezova. Sa stricem Jakovom Nenadovićem pokrenuo Prvi srpski ustanak 1804. godine u valjevskoj i šabačkoj nahiji. Pregovarao je sa Rusijom i Turskom i time uspostavio prve diplomatske kontakte srpskih ustanika sa stranim državama. Njegovo najznačajnije delo su Memoari, napisano na srpskom narodnom jeziku, koji, pored književne vrednosti, predstavljaju dragoceni dokument vremena u kojem je živeo.[2]

Ulica je dugačka 600 metara. Ime je dobila 1896. godine.[3]

Ime[uredi | uredi izvor]

Ova ulica je više puta tokom istorije menjala ime:[1][4]

Ime je dobila 1896. godine.

Ulicom Prote Mateje[uredi | uredi izvor]

Značajne institucije od ulice Makenzijeve 9 (hotel Slavija), pa do Bulevara kralja Aleksandra (Pravni fakultet):

  • EPS Distribucija, Direkcija, Prote Mateje 10-16
  • Ambasada Kraljevine Španije, ugao Prote Mateje i Krunske sa leve strane
  • Muzej Nikole Tesle, ugao Prote Mateje i Krunske sa desne strane
  • Hemofarm, Poslovni centar, Prote Mateje 70.

Susedne ulice[uredi | uredi izvor]

Ulicu presecaju sledeće ulice, po redosledu od ulice Makenzijeve 9 (hotel Slavija) ka Bulevaru kralja Aleksandra (Pravni fakultet):

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Stojanović, Nikola. Ulice i trgovi Beograda. 2, N-Š. Beograd: Biblioteka grada Beograda, 2005. str. 632—633. ISBN 978-86-7191-069-9. 
  2. ^ Radojević, Danilo. Nazivi beogradskih ulica. Beograd: Skupština grada Beograda, Sekretarijat za prosvetu i kulturu, 1964. str. 93. 
  3. ^ Promena imena beogradskih ulica, Beogradske opštinske novine, God. XIV, br. 4., nedelja 21. januar 1896. str 1-2.
  4. ^ Kaćanski, Vladislav St. (2008). Stari izgled Beograda. Beograd: Srpska književna zadruga. str. 163.