Urvič (Vladičin Han)

Koordinate: 42° 45′ 30″ S; 22° 03′ 13″ I / 42.758333° S; 22.0535° I / 42.758333; 22.0535
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Urvič
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPčinjski
OpštinaVladičin Han
Stanovništvo
 — 2011.71
Geografske karakteristike
Koordinate42° 45′ 30″ S; 22° 03′ 13″ I / 42.758333° S; 22.0535° I / 42.758333; 22.0535
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina612 m
Urvič na karti Srbije
Urvič
Urvič
Urvič na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj017
Registarska oznakaVR

Urvič je naselje u Srbiji u opštini Vladičin Han u Pčinjskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 71 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 87 stanovnika).

Položaj i tip[uredi | uredi izvor]

Urvič je malo selo u nižem delu Grdeličke klisure. Oko njega su naselja Jastrebac, Letovište Tegovište i dr. Stanovnici vodom se snabdevaju sa izvora ozidanih u česme („živa voda") i iz nekoliko bunara. Topografski nazivi na ataru su: Rosulja, Trajkov An, Livađe, Karadžin Rid, Stojkov Rnd, Kriv Del, Urvička Padina, Orište, Gluvčevica i Korito. Selo ima dva roda i dve mahale. Svaki rod čini jednu mahalu Ali u svakoj mahali opet se izdvajaju manje grupe kuća. Svega je u Urviču 20 domova (1959. g.).

Postanak[uredi | uredi izvor]

Današnji Jastrebac i Urvič nekada su činili jedno selo. 3ajedničko ime bilo je Jastrebac. Urvič je bio mahala Jastrebca. 36or znatne udaljenosti, pre oko 90 godina Urvič je bio izdvojen u posebno selo. Prvi kmet sela bio je Stanoja Vučković. Govori se, da je zemlja današnjeg Urviča pripadala selu Dupljanu desno od J. Morave. Ali u tursko doba na tom mestu bio je ubijen neki čovek. Krvninu od 70 volova platili su stanovnici sela Jastrebca. Od tada ta zemlja nije više dupljansna. Atar Urviča potpuno je izdvojen od atara Jastrebca. Ali Urvič, iako leži blizu J. Mopave, ima 90 ha zemlje i na planini iznad Jastrebca. Tamo seljaci poseduju šumu, utrinu, livade i njive sa krompirom. Mesto Trajkov An leži pored J. Morave. Kada se probijao tunel za železničku prugu, tu je nekn Trajko iz sela Lepenice (Vranjska kotlina) otvorio han. Posle izgradnje pruge han je napušten.[1]

Današnje stanovništvo[uredi | uredi izvor]

U Urviču postoje dva roda. To su: Livađani (12 k) i Gluvčančani (8 k), slave sv. Arhanđela. Potiču od dva brata doseljena od nekuda. U V. Kopašnici imaju rođaka. Pomenuta braća, koji su osnivači rodova, u Urvič su došli tada „kada je radio samokov u Surdulici". Oni su neko vreme morali da kuluče u tom samokovu. To je morlo bitn u prvoj polovini XIX veka.

Iseljenici[uredi | uredi izvor]

U V. Kopašnici u severnom delu Grdeličke klisure žive rodovi: Mali Urvičanci (20 k) i Stari Urvičanci ili Živkovci (15 k). Potiču od istog pretka tamo naseljenog XIX veku iz Urviča.[2]


Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Urvič živi 61 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 45,1 godina (44,7 kod muškaraca i 45,4 kod žena). U naselju ima 23 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,09.

Ovo naselje je u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[3]
Godina Stanovnika
1948. 144
1953. 132
1961. 122
1971. 119
1981. 116
1991. 87 87
2002. 71 71
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[4]
Srbi
  
71 100,0%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Dr. J. F. Trifunovski, Grdelička Klisura, Leskovac, 1964, 93-96 strana
  2. ^ Poreklo stanovništva, selo Urvič (Vladičin Han) - Poreklo
  3. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  4. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  5. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]