Franses Alen

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
(preusmereno sa Фран Ален)
Franses Alen
Franses Alen, 2008.
Lični podaci
Puno imeFranses Elizabet Alen
Datum rođenja(1932-08-04)4. avgust 1932.
Mesto rođenjaPeru, Njujork, SAD,
Datum smrti4. avgust 2020.(2020-08-04) (88 god.)
Mesto smrtiSkenektadi, Njujork, SAD
Naučni rad
PoljeInformatika
InstitucijaIBM, Univerzitet u Njujorku
Poznat poRačunarstvo visokih performansi, paralelno računarstvo, ogranizacija kompajlera, optimizacija
NagradeTjuringova nagrada (2006)
Computer Pioneer Award (2004)
Computer History Museum Fellow (2000)
Izvor:[1]

Franses Elizabet Alen (engl. Frances Elizabeth Allen; Peru, 4. avgust 1932Skenektadi, 4. avgust 2020) bila je američka informatičarka i pionirka u polju optimizujućih kompajlera. Alen je prva žena koja je ponela zvanje IBM Fellow, što je najviša pozicija u IBM-u i najveće priznanje koje naučnik, inžinjer ili programer može da dobije od ove kompanije. U 2006. godini je postala prva žena koja je osvojila Tjuringovu nagradu.[2] Njena dostignuća uključuju njen rad na kompajlerima, omptimizaciji programa i paralelizaciji.[3]

Karijera[uredi | uredi izvor]

Alenova je odrasla na farmi u Peruu u Njujorku. Diplomirala je 1954. godine na Njujurk Stejt Koledžu za nastavnike (sada deo Državnog univerziteta Njujorka u Olbaniju) u oblasti matematike i počela je da predaje u školi u Peruu, Njujork.[4] Nakon dve godine, upisala se na Univerzitet u Mičigenu gde je masterirala matematiku 1957. godine.[5]

U velikim dugovima, 1957. godine se pridružila odeljku IBM-a za istraživanje (IMB Research) u Pokipsiju, Njujork, kao programerka, gde je podučavala nove zaposlene osnovama Fortrana. Planirala je da se vrati nastavničkom pozivu kada otplati studentske dugove, ali je ostala u IBM-u tokom svoje celokupne četrdesetpetogodišnje karijere. Alenovoj je dodeljeno da radi na projektu Harvest koji se koristio za razbijanje kodova u američkoj Nacionalnoj agenciji za bezbednost (eng. National Security Agency, NSA) 1959. godine i radila je na programskom jeziku Alfa (eng. Alpha).[2] Upravljala je timom za kompajlersku optimizaciju i u okviru projekta Harvest i u okviru projekta Streč (eng. Stretch). Tokom 1960-ih je doprinosila ACS-1 projektu, a tokom 1970-ih PL/I-ju. Od 1970. do 1971. godine je bila na Njujork univerzitetu, gde je kasnije bila gostujući profesor. Još jedno putovanje ju je dovelo na Univerzitet Stanford 1977. godine.[5]

Alenova je postala prva žena koja je bila proglašena za IBM Fellow 1989. godine. Penzionisala se 2002. godine, ali održava veze sa korporacijom kao emerita (eng. Fellow Emerita). 2007. godine, kreirana je IBM-ova nagrada (IBM Ph.D. Fellowship Award) koja nosi njeno ime.[6]

Pri dobijanju Tjuringove nagrade, opisana je na sledeći način:

Njen rad je imao ogroman uticaj na izučavanje i rad kompajlera. I sama i zajedno sa Džonom Kokom, uvela je mnoge apstrakcije, algoritme i implementacije koje su postavile temelj za tehnologiju automatske optimizacije programa. Alenin rad iz 1966., „Program optimization” je postavio konceptualni osnov za sistematičnu analizu i transformaciju računarskih programa. Ovaj rad je uveo upotrebu struktura iz teorije grafova kako bi se kodirao sadržaj programa i automatski i efikasno izvele veze i identifikovala mesta koja se mogu optimiѕovati. Njeni radovi iz 1970. „Control Flow Analysis” i „A Basis for Program Optimization” su postavili „intervale” kao kontekst za efikasnu i efektnu analizu protoka podataka. Njen rad iz 1971. godine sa Kokom, „A Catalog of Optimizing Transformations” je pružio prvi opis i sistematizaciju optimizujućih transformacija. Njeni radovi iz 1973. i 1974. godine o interproceduralnoj analizi protoka podataka su proširili analizu na cele programe. Njen rad iz 1976. sa Kukom opisuje jednu od dve glavne strategije za analizu koje se koriste u optimizujućim kompajlerima danas. Alenova je razvila i implementirala metode kao deo kompajlera za IMB-ove Streč i Harvest, kao i eksperimentalni Advanced Computing System. Ovaj rad je pokazao mogućnosti i strukturu modernih mašinski- i jezički-nezavisnih optimizatora. Takođe je osnovala i vodila PTRAN projekat koji je omogućavao automatsko paralelno izvršavanje Fortran programa. Njen PTRAN tim je razvio novu shemu za detekciju paralelizacije i napravila koncept grafa zavisnosti programa, osnovni strukturni metod koji se koristi u većini kompajlera koji paralelizuju izvršavanje.

Nagrade i priznanja[uredi | uredi izvor]

Potret Fransis Alen dok dobija Erna Hamburger nagrade za istaktuto predavanje (eng. Erna Hamburger Distinguished Lecture Award), 6. maj 2008.

Alenova je Fellow IEEE-a i Asocijacije za računarsku mašineriju (ACM). 2000. godine je postala Fellow Muzeja istorije računarstva „za njene doprinose optimizacije programa i kompajliranja za paralelne računare.”[7] Izabrana je u američku Nacionalnu akademiju inžinjerstva 1987. godine,[8] u Američko filozofsko društvo 2001. godine,[9] i u Nacionalnu akademiju nauka 2010. godine.[10] She was named Fellow of the American Academy of Arts and Sciences in 1994.[11]

Primila je nagradu Čarls Bebidž koju dodeljuje IEEE društvo za računarstvo (eng. IEEE Computer Society) 1997. godine i nagradu za pionira računarstva od strane iste organiѕacije (eng. Computer Pioneer Award of the IEEE Computer Society) 2004. godine.[12] In 1997, Allen was inducted into the WITI Hall of Fame.[13] Osvojila je nagradu Avgusta Ada Lavlejs nagradu od strane Asocijacije za žene u računarstvu. 2004. godine, Alen je bila osvojila ABIE nagradu za tehničko vođstvo (eng. ABIE Award for Technical Leadership) od strane Anita Borg instituta.[14][15]

Aleninom radu na računarstvu visokih performansi je odata počast Tjuringovom nagradom 2006. godine.[16][17] Postala je prva žena primalac ove nagrade za četrdeset godina koliko se oan dodeljuje, a smatra se ekvivalentom Nobelove nagrade za informatiku i računarstvo.[18][19][20][21][22] U intervjuima nakon dobijanja nagrade, izjavila je da se nada da će to dati više „šansi ženama u nauci, računarstvu i inžinjerstvu”[23]

Godine 2009. joj je dodeljen počasni doktorat na Univerzitetu Makgil za „pionirske doprinose teoriji i praksi tehnike optimizujućih kompajlera koji su postavili temelje za moderne optimizujuće kompajlere i automatsko paralelno izvršavanje.”[24]

Lični život[uredi | uredi izvor]

Alenova se udala za profesora Njujork Univerziteta Džejkoba T. Švarca 1972. godine[1]. Kasnije su se razveli. Nema potomaka.

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

  • Allen, Frances E. and John Cocke. "A catalogue of optimizing transformations, " in Randall Rustin (ed.), Design and Optimization of Compilers (Prentice-Hall, 1972), 1-30.
  • Allen, Frances E., "Interprocedural data flow analysis, " Proceedings of Information Processing 74, IFIP, Elsevier / North-Holland (1974), 398—402.
  • Allen, Frances E. and J. Cocke, "A program data flow analysis procedure, " Communications of the ACM, Vol. 19, Num. 3 (March 1976), 137—147.
  • Allen, Frances E. et al., "The Experimental Compiling System, " IBM Journal of Research and Development, Vol. 24, Num. 6, (November, 1980), 695—715.
  • Allen, Frances E., „The history of language processor technology at IBM,” IBM Journal of Research and Development, Vol. 25, Num. 5 (September 1981), 535—548.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Abbate, Janet (2. 8. 2001). „Oral-History:Frances „Fran” Allen”. Archived at the ETHW. New Brunswick, New Jersey. Interview #573 for the IEEE History Center. Pristupljeno 16. 4. 2018. 
  2. ^ a b Steele Jr., Guy (2011). „An interview with Frances E. Allen”. Communications of the ACM. 54: 39. doi:10.1145/1866739.1866752. 
  3. ^ „"IBM Fellow becomes first woman to receive A. M. Turing Award". Arhivirano iz originala 6. 3. 2007. g. Pristupljeno 8. 3. 2019. , IBM Corporation.
  4. ^ Lohr, Steve (August 6, 2002). Scientist at Work: Frances Allen; Would-Be Math Teacher Ended Up Educating a Computer Revolution. Njujork Tajms
  5. ^ a b „Frances Allen interview transcript” (PDF). 03.ibm.com. 5. 4. 2003. Pristupljeno 18. 8. 2017. 
  6. ^ „IBM Creates Ph.D. Fellowship Award in Honor of First Female Turing Award Winner Fran Allen”. 03.ibm.com (na jeziku: engleski). 19. 10. 2007. Pristupljeno 2. 11. 2016. 
  7. ^ „Frances Allen”. Computer History Museum. Pristupljeno 16. 4. 2018. 
  8. ^ Frances E. Allen at the National Academy of Engineering. Preuzeto 16. april 2018.
  9. ^ Prema APS member history.
  10. ^ „Frances Allen”. Nasonline.org. Pristupljeno 18. 8. 2017. 
  11. ^ „Book of Members, 1780—2010: Chapter A” (PDF). American Academy of Arts and Sciences. Pristupljeno 15. 4. 2011. 
  12. ^ 2004 Computer Pioneer Award, IEEE Computer Society. Retrieved 2018-04-16.
  13. ^ „WITI Login and Signup”. Arhivirano iz originala 23. 2. 2007. g. Pristupljeno 6. 2. 2007. 
  14. ^ „Frances Allen – Anita Borg Institute”. Anitaborg.org. 1. 10. 2004. Arhivirano iz originala 08. 08. 2017. g. Pristupljeno 18. 8. 2017. 
  15. ^ „ABIE Awards – Anita Borg Institute”. Anitaborg.org. Arhivirano iz originala 07. 08. 2017. g. Pristupljeno 18. 8. 2017. 
  16. ^ „Turing Award Citation”. Association for Computing Machinery. Pristupljeno 16. 4. 2018. 
  17. ^ Allen, Frances E. (2006). 2006 Turing Award Lecture. ACM. Pristupljeno 5. 10. 2013. 
  18. ^ Perelman, Deborah (27. 2. 2007). „Turing Award Anoints First Female Recipient”. eWEEK. Ziff Davis Enterprise. Arhivirano iz originala 22. 01. 2020. g. Pristupljeno 5. 11. 2007. 
  19. ^ Asošijeted Pres (21. februar 2007). First Woman Honored With Turing Award.
  20. ^ „First Woman to Receive ACM Turing Award” (Saopštenje). The Association for Computing Machinery. 21. 2. 2007. Arhivirano iz originala 26. 5. 2012. g. Pristupljeno 5. 11. 2007. 
  21. ^ Lombardi, Candace (26. 2. 2007). „Newsmaker: From math teacher to Turing winner”. Pristupljeno 5. 11. 2007. 
  22. ^ Marianne Kolbasuk McGee (26. 2. 2007). „There's Still A Shortage Of Women In Tech, First Female Turing Award Winner Warns”. InformationWeek. CMP Media. Arhivirano iz originala 22. 01. 2020. g. Pristupljeno 5. 11. 2007.  Online February 24, 2007.
  23. ^ Thomas, Jeffrey (16. 3. 2007). „Turing Award Winner Sees New Day for Women Scientists, Engineers”. Bureau of International Information Programs, U.S. Department of State. Arhivirano iz originala 15. 1. 2008. g. Pristupljeno 5. 11. 2007. 
  24. ^ "McGill to bestow 11 exemplary individuals with honorary degrees, " McGill Reporter Arhivirano na sajtu Wayback Machine (18. jun 2018). 19. maj 2009.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]