Her (Vermaht)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Her
Nemačka armija
nem. Heer
Balkenkreuz, stilizovana verzija gvozvenog krsta bio je amblem Hera
Postojanje1935—1945.
Ukidanje1946.
Zemlja Nacistička Nemačka
Tipkopnene snage
Veličinaukupno služilo: 13.600.000 vojnika[1]
DeoVermahta
Garnizon (sedište)Mejbah I, Vinsdorf
MotoGott mit uns („Bog s nama”)
BojeFeldgrau (zelenkasto siva)
Angažovanje
Komandanti
Vrhovni komandantAdolf Hitler
Značajni
komandanti
Valter fon Brauhič
Erih fon Manštajn
Ervin Romel
Fridrih Paulus
Herman Hot
Gerd fon Rundštet
Fedor fon Bok
Evald fon Klajst
Hajnc Guderijan
Insignije
Oznake na šlemovima Hera
Zastava jedinica Hera

Her, Nemačka armija ili samo Armija (nem. Heer, doslovno „armija”) — kopnena vojska Vermahta,[a] oružanih snaga nacističke Nemačke, od 1935. do 1945. godine.[2] Tokom Drugog svetskog rata, oko 13,6 miliona vojnika služilo je u Nemačkoj armiji.

Samo 17 meseci nakon što je Adolf Hitler najavio program ponovnog nemačkog naoružavanja 1935, time kršeći odredbe Versajskog mira iz 1919, Her je dostigao svoj željeni cilj u osnivanju 36 divizija. Tokom jeseni 1937, osnovana su još dva korpusa, a godinu dana kasnije nastala su četiri dodatna korpusa uključujući i novih pet divizija koje su pripadale Austrijskim oružanim snagama nakon izvršenog Anšlusa u martu.[3]

Zahvaljujući novom načinu ratovanja poznatom kao blickrig, nemačka vojska je dolazila do brzih i efikasnih pobeda u početnim godinama Drugog svetskog rata.[4]

Her je takođe vodio „rat do istrebljenja” na Istočnom frontu i bio je odgovaran za mnoštvo ratnih zločina zajedno s Vafen-SS-om i Algemajne-SS-om.

Naoružanje i oprema[uredi | uredi izvor]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Iako se „Vermaht” često (netačno) koristi kao naziv samo za kopnene snage Trećeg rajha, on obuhvata i Krigsmarine (nemačku mornaricu) i Luftvafe (nemačke vazdušne snage).

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Overmans 2000, str. 257.
  2. ^ Large 1996, str. 25.
  3. ^ Haskew 2011, str. 28.
  4. ^ Haskew 2011, str. 61–62.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]