Hoencolern

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Hoencolern
OsnivačBurkhard I, grof od Colerna

Hoencolern (nem. Hohenzollern) je bila nemačka dinastija kneževa izbornika (elektora), kraljeva i careva (imperatora) Pruske, Nemačke i Rumunije.

Porodica Hoencolern vodi poreklo iz oblasti oko grada Hehingena u Švabiji, iz 11. veka. Oni su uzeli ime po zamku Burg Hoencolern blizu gorepomenutog grada, koji je bio dom njihovih predaka.

Vilhelm II
Burg Hoencolern

Kuća se podelila na dve grane, one u katoličkoj Švabiji i one u protestantskoj Frankoniji. Švapska grana vladala je prostorom oko Hečingena do njihovog mogućeg izumiranja 1869. godine. Frankonijska grana bila je relativno uspešnija. Grane frankonijske linije popele su se na tron Brandenburga 1415. i tron vojvode Pruske 1525. godine. Unija ove dve frankonijske linije 1618. dozvolila je stvaranje Kraljevstva Pruske 1701, države koja je vodila ujedinjenje Nemačke i stvaranje Nemačkog carstva 1871. godine. Familija Hoencolern je abdicirala sa nemačkog trona 1918. godine.

Jedan ogranak švapske grane, Hoencolern-Sigmaringen, vladao je Rumunijom u periodu 1866—1947 (knez 1866—1881 i kraljevi 1881—1947).

Pruski kraljevi[uredi | uredi izvor]

Nemački carevi[uredi | uredi izvor]

Rumunski kraljevi[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]