Horda (sociologija)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Horda je najniži oblik društvene organizacije. Ona predstavlja prvi i početni oblik etničkih društvenih zajednica, u kojoj se mešaju elementi životinjskog i ljudskog. Zbog toga se smatra da je horda kolevka u kojoj je čovek sazrevao i dobio svoje biološko i sociološko očovečenje. Horda je brojala oko desetak članova. To je bila samostalna organizovana grupa koja se samostalno kretala i prikupljala plodove. Svaka horda je bila zasebna grupa, povezana sa drugim hordama radom, ispomaganjem i seksualnim vezama.

Potreba za hordom proizilazila je iz biološkog zakona opstanka. Zahvaljujući grupi, čovek se odvojio od životinja. Da nije živeo u hordi kao prelaznoj organizaciji od životinjskog ka ljudskom društvu, čovek bi i dalje ostao životinja.

Horda je bila organizacija u kojoj su postojali elementi krda, tj. stada životinja i elementi zajednice društva. Razvojem horde, sve više su nestajale karakteristike horde kao krda. Elementi društvenog i ljudskog sve su se više razvijali što je dovelo do više forme ljudskog organizovanja.