Hram Hristovog vaznesenja u Almatiju

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Hram Hristovog vaznesenja je poznata po živim bojama i jedan je od simbola Kazahstana.
Unutrašnjost za vreme cvetne nedelje.

Hram Hristovog vaznesenja, poznat i kao katedrala Zenkova (po inženjeru Andreju Pavloviču Zenkovu), hram je Ruske pravoslavne crkve. Hram se nalazi u parku 28 panfilovca u kazahstanskom gradu Almatiju. Katedrala je deo istorijske i kulturne baštine Kazahstana.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Zbog velike pravoslavne populacije u ruskom Turkestanu i Verniju, kao jednog od centara centralne Azije, u 19. veku od strane episkopa turkestanske eparhije došlo je do ideje za izgradnju hrama. Kamen temeljac osvećen je 26. septembra 1903 od episkopa turkestanskog i Taškenta Pajsija Vinogradova. U početku hram je trebalo da se zove Sveta Sofija ali je pred kraj dobio ime Hristovog vaznesenja. Građen je u periodu 1904–1907. pod nadzorom inženjera Andreja Zenkova i gradskih arhitekata Konstantina Arkadjeviča Borisoglebskog i Sergeja Konstantinoviča Troparevskog. Konstrukcija je izrađena uglavnom od drveta, visine je 54 metra, što hram ubraja u drugi najviši drveni objekat u svetu. Hram je preživeo veliki potres 1910. godine kada je razrušen veći deo grada. Na taj zemljotres danas ukazuje jedan od krstova koji stoji ukrivo.

Unutrašnjost hrama je rad vajara iz Moskve i Kijeva i deli se na tri dela: centralni prostor posvećen je Hristovom vaznesenju, južni deo Blagovesti Bogorodici a severni deo Veri, Nadi i Ljubavi i majci Svetoj Sofiji – zaštitnika Semirečja. Prvi protojerej hrama je bio Aleksej Šavrov.

Za vreme komunizma hram je bio prerađen u državni muzej. Vraćen je vernicima i Bogoslužju državnom odlukom 1995.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]