Cicelj

Koordinate: 43° 34′ 40″ S; 19° 05′ 50″ I / 43.577684° S; 19.097119° I / 43.577684; 19.097119
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Cicelj
Cicelj
Geografske karakteristike
Najviša tačkaStražica
Ndm. visina1432 m
Koordinate43° 34′ 40″ S; 19° 05′ 50″ I / 43.577684° S; 19.097119° I / 43.577684; 19.097119
Geografija
Cicelj na karti Bosne i Hercegovine
Cicelj
Cicelj
Države Republika Srpska

Cicelj je planina u istočnom delu Bosne i Hercegovine. Najviši vrh planine se nalazi na 1432m nadmorske visine. Područje planine Cicelj je zaštićeni prirodni predeo. Pripada opštini Čajniče i nalazi se na teritoriji Republike Srpske.

Reljef[uredi | uredi izvor]

Telo planine je šire u severnom delu, a uže na južnom. Cicelj je bočna antiklinala grebena Kovača (koji se pruža u pravcu istok-zapad), iz koga „izranja“, nadnoseći se nad usečenom klisurom Janjine. Krila antiklinale Cicelja veoma su strma, naročito na severozapadnoj i severnoj strani, gde nagib dostiže vrletne vrednosti (>60º). Najniža tačka se nalazi na severozapadnom delu i iznosi 768 m. Najvišu tačku predstavlja vrh Stražica (1432m). Ostali vrhovi su niži: Trojan (1337m), Cicelj (1281m) i Orlovica (990m).

Klima[uredi | uredi izvor]

Predeo Cicelja pripada tipu planinske klime. Odlikuje se niskim temperaturama, vetrovima, povećanom vlažnošću vazduha, većom količinom padavina preko cele godine i smanjenom količinom prašine i bakterija. Mediteranski uticaji ne dopiru do ovog prostora, pa su leta hladnija i vlažnija, a zime hladnije i suvlje. Srednja godišnja temperatura je niža od 8 °C. Najtopliji mesec ima srednju temperaturu nižu od 18 °C, a najhladniji (januar) nižu od -4 °C. Količina padavina sa povećava sa nadmorskom visinom.

Flora[uredi | uredi izvor]

Flora Cicelja i njegove okoline predstavlja potpunu nepoznanicu u svetu nauke. Sistematska istraživanja ovog područja nikada nisu rađena. U dve odvojene ekskurzije izvršeno je preliminarno istraživanje područja Cicelj. Ustanovljene su brojne prirodne retkosti i izuzetan floristički diverzitet. Na području istraživanja zabeleženo je ukupno 513 vrsta vaskularnih biljaka.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]