Šavout

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Moritz Daniel Oppenheim — Šavout (Pedesetnica)- Google Art Project

Šavout (hebrejski שבועות, u aškenaskom izgovoru Švúэs ili Švíes), Pedesetnica je praznik u judaizmu, jedan od tri hodočasnička praznika, koji se slavi 6. Sivana, 50. dana Omera. Glavno versko značenje praznika je davanje Tore Jevrejima na Sinajskoj gori tokom izlaska iz Egipta. U zemljama Izraela praznik traje dva dana.

Pominjanja u Tori[uredi | uredi izvor]

Zakon 16: 9,10,16

Imena praznika[uredi | uredi izvor]

  • Hag Šavuot: «Praznik nedelja»
  • Hag Matan Tora: «Praznik davanjaToi»
  • ha-Aceret
  • Hag ha-Bikurim: «Praznik prvih prinosa (bikurim)»
  • Hag ha-Kacir

Događaji[uredi | uredi izvor]

Pedesetog dana nakon izlaska iz Egipta, Jevreji se približavaju planini Sinaj i primaju Toru od Boga, zaključujući tako ugovor s Njim da bude „carstvo sveštenika i sveti narod” (Izlazak 19:6), to jest da svim srcem ispunjavamo nove zapovesti da Bog daje jevrejski narod i širi Božje znanje po celom svetu.

Kao i mnogi drugi jevrejski praznici, Šavout slavi ne samo određeni istorijski događaj, već i nastup nove sezone u godini, kraj drugog poljoprivrednog ciklusa. Šavout se slavio na početku sezone žetve pšenice. Ovo je poslednji od tri hodočasnička praznika. U davna vremena, na današnji dan u Hramu, učinjena je druga prinosa pšenice nove žetve. Dva hleba su pečena od sveže mlevene pšenice i nošena u Hram.[1].

Običaji za praznik[uredi | uredi izvor]

Sinagoga ukrašena zelenilom u čast Šavouta

Molitva[uredi | uredi izvor]

Jevreji obavljaju prazničnu molitvu posvećenim ovom prazniku. Pre čitanja Tore, zajednice Aškenaza čitaju Knjigu o Ruti. Nakon poziva kohena, čita se akdamot. Tokom čitanja Tore čita se deset zapovesti. Među Sefardima je uobičajeno da čitaju Azharot, napisao Solomon Ibn Gabirol Avicebron.

Ostali običaji[uredi | uredi izvor]

Uobičajeno je da se sinagoge ukrašavaju zelenilom. Na osnovu Talmuda tradicionalno je uspostavljeno proučavanje »Tikkun leйl šavuot« ili Talmuda tokom cele noći. U Jerusalimu gomile ljudi noću odlaze do Zida plača i mole se tamo sa prvim minjanom. U sinagogama izvode svitak Tore i čitaju priču o tome kako je data, tekst Deset zapovesti i fragment koji govori o zakonima proslave Šavouta u Hramu.

Svečani obrok u Šavoutu nužno uključuje hranu od mleka i brašna: sir, pavlaka, palačinke sa skutom, pite, kolače, medene torte. Ovaj običaj datira od dana kada je data Tora. Vraćajući se u logor sa planine Sinaj Jevreji su bili zadovoljni mlečnom hranom. Od tada, odajući počast prošlosti, na Šavoutu se jedu samo mlečni proizvodi.

Reference[uredi | uredi izvor]