Škocjanske jame
Škocjanske jame Škocjanske jame | |
---|---|
Svetska baština Uneska | |
Zvanično ime | Škocjanske jame |
Mesto | Opština Divača, Slovenija |
Koordinate | 45° 39′ 54″ S; 13° 59′ 41″ I / 45.665° S; 13.99472° I |
Površina | 413 ha (44.500.000 sq ft) |
Kriterijum | prirodna: vii, viii |
Referenca | 390. |
Upis | 1986. (10. sednica) |
Ugroženost | ne |
Veb-sajt | http://whc.unesco.org/en/list/390 |
Škocjanske jame su sistem kraških jama uz podzemni tok reke Reke nekoliko kilometara jugoistočno od Divače u blizini slovenačko-italijanske granice. Reka koja sakuplja vode iz područja eocenskog fliša oko Ilirske Bistrice i sa pobrđa Brkini, ponire na nadmorskoj visini od 327 m prvo u Mohorčićevu jamu, a zatim se još dva puta pojavljuje u 165 m dubokim vrtačama (Mala i Velika dolina) da bi najzad prešla u podzemni kanjon čije su strane visoke gotovo 100 m. U kanjonu u kojem je provedeno električno osvetljenje izgrađen je i put za posetioce.
U višim etažama jama koje je voda davno napustila nađeni su tragovi paleolitske (Roška špilja nad velikom dolinom) i neolitske (Tominčeva jama nad Velikom dolinom) kulture. Voda iz Škocjanskih jama ponovo izvire na udaljenosti od 39 km, uz samo more severozpadno od Trsta u izvorima reke Timave.
Već u paleolitu, a delomično u neolitu bile su nastanjene Tominčeva jama i Roška špilja. Vrlo jak je halštatski kulturni sloj u Svetinovoj dvorani (šlem italsko-etrurskog tipa) u Jami nad jezerom, u Tominčevoj jami, gde se prepoznaje prelaz u Latensko doba i gde je nađeno nekoliko skeletnih grobova. Tragova iz rane antike zasad nema, ali ima tragova kasne antike (III-IV vek) u Tominčevoj jami gde ima i ostatka iz ranog srednjeg veka - manje u Roškoj jami. Halštatsku nastanjenost špilja treba pripisati tome da se stanovništvo koje je živelo u —okolini, pre svega u Škocjanu — sklonilo u njih pred opašnošću koja bi im zapretila. Na strmim stenama kanjona Reke i rasednih dolina dominira halštatska gradina. Na Ponikvama u neposrednoj blizini je latenska nekropola, odakle je postolje spomenika imperatora Avgusta, postavljenog 14 godina p. n. e. (Inscriptiones Italicae, X, 4, 337). Zanimljivo je i to, da su se u ovoj jami, snimali kadrovi za film "Orlovi rano lete".
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Enciklopedija Jugoslavije JLZ Zagreb 1971. godine.
Parkovi Slovenije | ||
---|---|---|
Nacionalni parkovi: Triglav Regionalni parkovi: Kozjansko | Škocjanske jame |