Škocjanske jame

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Škocjanske jame
Škocjanske jame
Svetska baština Uneska
Zvanično imeŠkocjanske jame
MestoOpština Divača, Slovenija Uredi na Vikipodacima
Koordinate45° 39′ 54″ S; 13° 59′ 41″ I / 45.665° S; 13.99472° I / 45.665; 13.99472
Površina413 ha (44.500.000 sq ft)
Kriterijumprirodna: vii, viii
Referenca390.
Upis1986. (10. sednica)
Ugroženostne
Veb-sajthttp://whc.unesco.org/en/list/390

Škocjanske jame su sistem kraških jama uz podzemni tok reke Reke nekoliko kilometara jugoistočno od Divače u blizini slovenačko-italijanske granice. Reka koja sakuplja vode iz područja eocenskog fliša oko Ilirske Bistrice i sa pobrđa Brkini, ponire na nadmorskoj visini od 327 m prvo u Mohorčićevu jamu, a zatim se još dva puta pojavljuje u 165 m dubokim vrtačama (Mala i Velika dolina) da bi najzad prešla u podzemni kanjon čije su strane visoke gotovo 100 m. U kanjonu u kojem je provedeno električno osvetljenje izgrađen je i put za posetioce.

Škocjanske jame

U višim etažama jama koje je voda davno napustila nađeni su tragovi paleolitske (Roška špilja nad velikom dolinom) i neolitske (Tominčeva jama nad Velikom dolinom) kulture. Voda iz Škocjanskih jama ponovo izvire na udaljenosti od 39 km, uz samo more severozpadno od Trsta u izvorima reke Timave.

Već u paleolitu, a delomično u neolitu bile su nastanjene Tominčeva jama i Roška špilja. Vrlo jak je halštatski kulturni sloj u Svetinovoj dvorani (šlem italsko-etrurskog tipa) u Jami nad jezerom, u Tominčevoj jami, gde se prepoznaje prelaz u Latensko doba i gde je nađeno nekoliko skeletnih grobova. Tragova iz rane antike zasad nema, ali ima tragova kasne antike (III-IV vek) u Tominčevoj jami gde ima i ostatka iz ranog srednjeg veka - manje u Roškoj jami. Halštatsku nastanjenost špilja treba pripisati tome da se stanovništvo koje je živelo u —okolini, pre svega u Škocjanu — sklonilo u njih pred opašnošću koja bi im zapretila. Na strmim stenama kanjona Reke i rasednih dolina dominira halštatska gradina. Na Ponikvama u neposrednoj blizini je latenska nekropola, odakle je postolje spomenika imperatora Avgusta, postavljenog 14 godina p. n. e. (Inscriptiones Italicae, X, 4, 337). Zanimljivo je i to, da su se u ovoj jami, snimali kadrovi za film "Orlovi rano lete".

Literatura[uredi | uredi izvor]


Parkovi Slovenije Zastava Slovenije
Nacionalni parkovi: Triglav
Nacionalni park Triglav

Regionalni parkovi: Kozjansko | Škocjanske jame