Limes Sorabicus

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Limes Sorabicus sa franačkim uporištima

Granica prema Srbima“ (lat. Limes Sorabicus) srednjovekovni je naziv za granicu nastalu 805. godine, u vreme franačkog cara Karla Velikog, koji ju je i utvrdio, a trajala je do 11. veka. Služila je za ekonomsko, vojno i etničko razdvajanje između Srba i Germana u Franačkoj. U to vreme stanovništvo koje je graničilo sa Franačkom „...nazivalo se jednim od najstarijih, čak i najarhaičnijih imena u celom slovenskom svetu: njihovo zajedničko ime bilo je Serb i to ne u množini, već kao naziv cele zajednice koju su sačinjavali.“[1]

„Granica prema Srbima“ pružala se duž Labe, od severa na jug, te duž Zale i Dunava. Nastala je kao posledica navale Avara u trećoj deceniji 6. veka, koji su potiskivali Slovene ka zapadu. Neki autori smatraju da je u tom razdoblju taj predeo bio napušten od strane Germana, te da zbog toga postoji mnoštvo slovenskih toponima na tlu istočne Nemačke, od kojih mnogi ukazuju na prisustvo plemena Srba,[2] čiji jedan deo je opstao i do danas pod imenom Lužički Srbi, dok je drugi deo u 7. veku ustanovio drugu Srbiju na Balkanu.[3][4]

Iako nas franački izvori obaveštavaju o žestokim sukobima između Srba/Slovena i Franaka, granicom se i često slobodno prolazilo, jer su dodiri Germana i Slovena bili učestali i ne uvek neprijateljski.[5]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Fransis Kont, Sloveni: Nastanak i razvoj slovenskih civilizacija u Evropi (VI-XIII vek), Tom I, Filip Višnjić, Beograd, 1989, pp. 37.
  2. ^ Fransis Kont, Sloveni: Nastanak i razvoj slovenskih civilizacija u Evropi (VI-XIII vek), Tom I, Filip Višnjić, Beograd, 1989, pp. 35-36.
  3. ^ Fransis Kont, Sloveni: Nastanak i razvoj slovenskih civilizacija u Evropi (VI-XIII vek), Tom I, Filip Višnjić, Beograd, 1989, pp. 38-43.
  4. ^ Vladimir Ćorović, Istorija Srba, Edicija, Beograd, 2010, str. 33.
  5. ^ Fransis Kont, Sloveni: Nastanak i razvoj slovenskih civilizacija u Evropi (VI-XIII vek), Tom I, Filip Višnjić, Beograd, 1989, pp. 33.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Fransis Kont, Sloveni: Nastanak i razvoj slovenskih civilizacija u Evropi (VI-XIII vek), Tom I, Filip Višnjić, Beograd, 1989.
  • Vladimir Ćorović, Istorija Srba, Edicija, Beograd, 2010.
  • Reuter Timothy, The Annals of Fulda, Manchester University Press, 1992.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]