Radivoje Pešić
Radivoje Pešić | |
---|---|
Datum rođenja | 1931. |
Mesto rođenja | Veles, Kraljevina Jugoslavija |
Datum smrti | 7. januar 1993.61/62 god.) ( |
Mesto smrti | Beograd, SR Jugoslavija |
Radivoje Pešić (Veles, 1931 — Beograd, 7. januar 1993) bio je srpski i makedonski pesnik, književnik i književni priređivač. Bavio se i prevodilaštvom, prvenstveno sa makedonskog jezika.
Kao pristalica srpske autohtonističke škole 1990-ih godina postao je čuven po navodnim otkrićima u vezi vinčanskog pisma.
Objavljena dela[uredi | uredi izvor]
Autor[uredi | uredi izvor]
Poezija[uredi | uredi izvor]
- Spevano u noći. Pesme, Vranje 1952.
- Ne plači Magdalena, Skopje 1956.
- Ponekogaš samo more, Skopje 1957.
- Devojčica. Poema za decu, Skoplje 1958.
- Crveno žito, Skopje 1960.
- Bregovi, Skopje 1967.
- Ovde večno ovde, Beograd 1974.
- San riđeg brda, Beograd 1978.
- Poarta sǎrutului, Iaşi 1983.
- Zalutala zemlja, Trst 1983.
- Qui eternamente qui, Mazara del Vallo 1986.
Članci[uredi | uredi izvor]
- „Tiha zakletva u plavom“, Braničevo. Časopis za književnost, kulturna i društvena pitanja 4 (1961) 42.
- „Prvo umiranje“, isto 5/6 (1961) 18.
- „Drugo umiranje“, isto 18-19.
- „Molitva mrtvih“, isto 19.
- „Tri pesme“, isto 4 (1962) 46-47.
- „Romansa“, isto 4/5 (1963) 24-26.
- „Priča o usamljenoj starici“, isto 1/2 (1964) 72-73.
- „Motina“, isto 3 (1964) 18.
- „Dijalog“, isto 1/2 (1965) 86-88.
- „Blagoje Kojić: "Ljudi iz moje garaže", Beograd, 1968“, isto 1/2 (1969) 178-179.
- „In memoriam: Gustav Brili“, isto 1/2 (1969) 186-187.
- "On the Scent of Slavic Autochthony in the Balkans", Zavičaj. Časopis Matice iseljenika Srbije 36 (1989) 344-347.
- Seobe ili geometrija identiteta. Svedočanstva i kontroverze o kretanjue evropskih naroda u prethrišćanskoj eri, u: Catena Mundi I. Srpska hronika na svetskim verigama, Kraljevo 1992, 23-27.
- Tragom Slovena, tragom Srba, u: isto, 212-215.
- Tragom autohtonosti Slovena na Balkanu, u: Catena Mundi II, Kraljevo 1992, 888-892.
Ostalo[uredi | uredi izvor]
- Rade Drainac, Crni dani. Zapisi, Cetinje 1963. (predgovor)
- Vasilije Kukić, Avlija, Beograd 1963. (predgovor)
- Slavko Janevski, Beograd 1968.
- Dragan Kulidžan, Školska lektira. Za III razred osnovne škole, Beograd 1968. (predgovor)
- Balkanološke studije Đorđa Nuriđanija, Beograd 1970.
- Živadin M. Stevanović, Celokupna lirika, Gornji Milanovac 1974. (pogovor)
- Milisav Pavlović, Himna njivi, Beograd 1975. (o autoru)
- Omero Aridhis, Magična flauta, Beograd 1976. (komentar)
- Branislav Bojić, Godine i bronza. Pesme, Beograd 1976. (komentar)
- Jedan vid makedonskog romana, Beograd 1980.
- Friđeri Oliver, Laž, Beograd 1982. (pogovor)
- Huan Oktavio Prens, Poslanice iz novog sveta, Beograd 1984. (predgovor)
- Frančesko Gligora, Cveće nade, Beograd-Milano 1985. (predgovor)
Posthumno[uredi | uredi izvor]
- Kako pomoći Evropi, Beograd 1993.
- Žarko Đurović, Cerebralni pasijans. Poezija, Nikšić 1994. (pogovor)
- Vinčansko pismo i drugi gramatološki ogledi, Beograd 1995, 1999, 2001, 2004, 2008.
- Zavera poricanja. Predavanja i zapisi 1985-1992, Beograd 1996.
- Optužujem ćutanje. Zavera poricanja, kako pomoći Evropi. Zapisi i predavanja 1982-1992, Beograd 2001, 2003, 2009.
- Velesova knjiga. Najstariji dokumenat o Slovenima, Beograd 2003, 2005, 2008, 2013. (komentari)
- Prva Evropa, Beograd 2005. (autor poglavlja)
Prevodilac[uredi | uredi izvor]
- Nikola Jonkov Vapcarov, Pesme, Cetinje 1963.
- Evgenije Vikonurov, „Ljudi u polju“, Braničevo. Časopis za književnost, kulturna i društvena pitanja 1 (1968) 51.
- Ivan Rudnikov, „Putnik sa Tahitija“, isto 1/2 (1969) 31.
- Đorđo Nuriđani, Aforizmi, Beograd 1972. (i priredio)
- Boris Višinski, Duga, Beograd 1973.
- Ante Popovski, Tiho leto, Beograd 1973. (i pogovor)
- Marko Cepenkov (1829-1920). Povodom 150. godišnjice rođenja, Skoplje-Struga 1979.
- Odisej Elitis, Rađanje pejzaža, Kruševac 1980.
- Marija Baka Stavraku, Trnovit svet, Beograd 1980.
- Makedonska narodna lirika, Niš 1981.
- Savremena poezija Kipra, Kruševac 1981. (i priredio)
- Boris Višinski, Barbara, Beograd 1983.
- Mirabai, Doziranje ljubavi, Beograd 1983.
- Konstantin Miladinov, Dimitrije Miladinov, Odabrane strane. Makedonske narodne umotvorine, Titograd 1983.
- Boris Višinski, Lavina, Beograd 1985.
- Boris Višinski, Tesno more, Beograd 1986.
- Predsmrtna ljubavna pesma. Caurapancaśika, Kruševac 1986.
- Pero Korobar, Makedonska nacionalna kultura u Pirinskom delu Makedonije, Skoplje 1989.
- Trajan Petrovski, Mitska zemlja, Beograd 1990.
- Petre Bakevski, Prebivališta, Kruševac 1991.
Posthumno[uredi | uredi izvor]
- Velesova knjiga I, Beograd 1997, 2000. (i komentari)
Priređivač[uredi | uredi izvor]
- Povelja ljubavi za zemlju. Antologija srpskih pesnika sa sela, Cetinje 1963.
- Aco Karamanov, Crvena prolet, Skopje 1963, 1984. (i pogovor)
- Aleksandar Popović, Dušan Radović, Devojčica u plavoj haljini. Na slovo - na slovo. Pričam ti priču, Beograd 1971.
- Makedonski pisci deci. Pisci narodnosti deci, Beograd 1971.
- Miloš Đorđević, Sabrane pesme, Skoplje 1971.
- Anton Pavlovič Čehov, Elenor Fardžen, Tri pripovetke. Nanine priče, Beograd 1971.
- Dragan Kulidžan, France Bevk, Vanka partizanka i druge priče. Šuma i pahuljice, Beograd 1971.
- Mira Alečković, Aleksa Mikić, Zvezdane balade. Priče o malim borcima, Beograd 1971.
- Bajke iz celoga sveta 1-2, Beograd 1971.
- Poezija radnih ruku. Zbornik poetskih radova učesnika Skupa samoupravljača "Crveni barjak", Kragujevac 1973.
- Čile '73., Skopje 1974.
- Aco Karamanov, Prozni zapisi, Skopje 1981.
Reference[uredi | uredi izvor]
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Biografija Radivoja Pešića
- Biografija na sajtu Svevlad
- Istorijska biblioteka: Vinčanica, put izmišljene tradicije, kritički tekst o vinčanskom pismu.