Radivoje Pešić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Radivoje Pešić
Datum rođenja(1931-00-00)1931.
Mesto rođenjaVelesKraljevina Jugoslavija
Datum smrti7. januar 1993.(1993-01-07) (61/62 god.)
Mesto smrtiBeogradSR Jugoslavija

Radivoje Pešić (Veles, 1931Beograd, 7. januar 1993) bio je srpski i makedonski pesnik, književnik i književni priređivač. Bavio se i prevodilaštvom, prvenstveno sa makedonskog jezika.

Kao pristalica srpske autohtonističke škole 1990-ih godina postao je čuven po navodnim otkrićima u vezi vinčanskog pisma.

Objavljena dela[uredi | uredi izvor]

Autor[uredi | uredi izvor]

Poezija[uredi | uredi izvor]

  • Spevano u noći. Pesme, Vranje 1952.
  • Ne plači Magdalena, Skopje 1956.
  • Ponekogaš samo more, Skopje 1957.
  • Devojčica. Poema za decu, Skoplje 1958.
  • Crveno žito, Skopje 1960.
  • Bregovi, Skopje 1967.
  • Ovde večno ovde, Beograd 1974.
  • San riđeg brda, Beograd 1978.
  • Poarta sǎrutului, Iaşi 1983.
  • Zalutala zemlja, Trst 1983.
  • Qui eternamente qui, Mazara del Vallo 1986.

Članci[uredi | uredi izvor]

  • „Tiha zakletva u plavom“, Braničevo. Časopis za književnost, kulturna i društvena pitanja 4 (1961) 42.
  • „Prvo umiranje“, isto 5/6 (1961) 18.
  • „Drugo umiranje“, isto 18-19.
  • „Molitva mrtvih“, isto 19.
  • „Tri pesme“, isto 4 (1962) 46-47.
  • „Romansa“, isto 4/5 (1963) 24-26.
  • „Priča o usamljenoj starici“, isto 1/2 (1964) 72-73.
  • „Motina“, isto 3 (1964) 18.
  • „Dijalog“, isto 1/2 (1965) 86-88.
  • „Blagoje Kojić: "Ljudi iz moje garaže", Beograd, 1968“, isto 1/2 (1969) 178-179.
  • „In memoriam: Gustav Brili“, isto 1/2 (1969) 186-187.
  • "On the Scent of Slavic Autochthony in the Balkans", Zavičaj. Časopis Matice iseljenika Srbije 36 (1989) 344-347.
  • Seobe ili geometrija identiteta. Svedočanstva i kontroverze o kretanjue evropskih naroda u prethrišćanskoj eri, u: Catena Mundi I. Srpska hronika na svetskim verigama, Kraljevo 1992, 23-27.
  • Tragom Slovena, tragom Srba, u: isto, 212-215.
  • Tragom autohtonosti Slovena na Balkanu, u: Catena Mundi II, Kraljevo 1992, 888-892.

Ostalo[uredi | uredi izvor]

  • Rade Drainac, Crni dani. Zapisi, Cetinje 1963. (predgovor)
  • Vasilije Kukić, Avlija, Beograd 1963. (predgovor)
  • Slavko Janevski, Beograd 1968.
  • Dragan Kulidžan, Školska lektira. Za III razred osnovne škole, Beograd 1968. (predgovor)
  • Balkanološke studije Đorđa Nuriđanija, Beograd 1970.
  • Živadin M. Stevanović, Celokupna lirika, Gornji Milanovac 1974. (pogovor)
  • Milisav Pavlović, Himna njivi, Beograd 1975. (o autoru)
  • Omero Aridhis, Magična flauta, Beograd 1976. (komentar)
  • Branislav Bojić, Godine i bronza. Pesme, Beograd 1976. (komentar)
  • Jedan vid makedonskog romana, Beograd 1980.
  • Friđeri Oliver, Laž, Beograd 1982. (pogovor)
  • Huan Oktavio Prens, Poslanice iz novog sveta, Beograd 1984. (predgovor)
  • Frančesko Gligora, Cveće nade, Beograd-Milano 1985. (predgovor)
Posthumno[uredi | uredi izvor]
  • Kako pomoći Evropi, Beograd 1993.
  • Žarko Đurović, Cerebralni pasijans. Poezija, Nikšić 1994. (pogovor)
  • Vinčansko pismo i drugi gramatološki ogledi, Beograd 1995, 1999, 2001, 2004, 2008.
  • Zavera poricanja. Predavanja i zapisi 1985-1992, Beograd 1996.
  • Optužujem ćutanje. Zavera poricanja, kako pomoći Evropi. Zapisi i predavanja 1982-1992, Beograd 2001, 2003, 2009.
  • Velesova knjiga. Najstariji dokumenat o Slovenima, Beograd 2003, 2005, 2008, 2013. (komentari)
  • Prva Evropa, Beograd 2005. (autor poglavlja)

Prevodilac[uredi | uredi izvor]

  • Nikola Jonkov Vapcarov, Pesme, Cetinje 1963.
  • Evgenije Vikonurov, „Ljudi u polju“, Braničevo. Časopis za književnost, kulturna i društvena pitanja 1 (1968) 51.
  • Ivan Rudnikov, „Putnik sa Tahitija“, isto 1/2 (1969) 31.
  • Đorđo Nuriđani, Aforizmi, Beograd 1972. (i priredio)
  • Boris Višinski, Duga, Beograd 1973.
  • Ante Popovski, Tiho leto, Beograd 1973. (i pogovor)
  • Marko Cepenkov (1829-1920). Povodom 150. godišnjice rođenja, Skoplje-Struga 1979.
  • Odisej Elitis, Rađanje pejzaža, Kruševac 1980.
  • Marija Baka Stavraku, Trnovit svet, Beograd 1980.
  • Makedonska narodna lirika, Niš 1981.
  • Savremena poezija Kipra, Kruševac 1981. (i priredio)
  • Boris Višinski, Barbara, Beograd 1983.
  • Mirabai, Doziranje ljubavi, Beograd 1983.
  • Konstantin Miladinov, Dimitrije Miladinov, Odabrane strane. Makedonske narodne umotvorine, Titograd 1983.
  • Boris Višinski, Lavina, Beograd 1985.
  • Boris Višinski, Tesno more, Beograd 1986.
  • Predsmrtna ljubavna pesma. Caurapancaśika, Kruševac 1986.
  • Pero Korobar, Makedonska nacionalna kultura u Pirinskom delu Makedonije, Skoplje 1989.
  • Trajan Petrovski, Mitska zemlja, Beograd 1990.
  • Petre Bakevski, Prebivališta, Kruševac 1991.

Posthumno[uredi | uredi izvor]

  • Velesova knjiga I, Beograd 1997, 2000. (i komentari)

Priređivač[uredi | uredi izvor]

  • Povelja ljubavi za zemlju. Antologija srpskih pesnika sa sela, Cetinje 1963.
  • Aco Karamanov, Crvena prolet, Skopje 1963, 1984. (i pogovor)
  • Aleksandar Popović, Dušan Radović, Devojčica u plavoj haljini. Na slovo - na slovo. Pričam ti priču, Beograd 1971.
  • Makedonski pisci deci. Pisci narodnosti deci, Beograd 1971.
  • Miloš Đorđević, Sabrane pesme, Skoplje 1971.
  • Anton Pavlovič Čehov, Elenor Fardžen, Tri pripovetke. Nanine priče, Beograd 1971.
  • Dragan Kulidžan, France Bevk, Vanka partizanka i druge priče. Šuma i pahuljice, Beograd 1971.
  • Mira Alečković, Aleksa Mikić, Zvezdane balade. Priče o malim borcima, Beograd 1971.
  • Bajke iz celoga sveta 1-2, Beograd 1971.
  • Poezija radnih ruku. Zbornik poetskih radova učesnika Skupa samoupravljača "Crveni barjak", Kragujevac 1973.
  • Čile '73., Skopje 1974.
  • Aco Karamanov, Prozni zapisi, Skopje 1981.

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]