Разговор:Великоморавска кнежевина

Садржај странице није подржан на другим језицима
С Википедије, слободне енциклопедије

Teritorija države[уреди извор]

O granicama kneževine Moravske se i danas debatuje, a svakako behu prostrane, kad je franački zvaše velikom - velikom Moravskom. Smatram da se kneževina Moravska, država kneževa Momira (810-846), Rastislava Rast(i)ka (846-870) i Svetopolka Velikog (870-894) i Svetopolkovih sinova: Momira jr. i Svetopolka jr., prostirala po većinskoj teritoriji savremene Slovačke, Mađarske, po većini Slavonije, po Zagorskoj Hrvatskoj (Transmontana) i Dalmaciji do reke Cetine...

On (knez Rastislav, bio je bratanac i naslednik moravskog kneza Momira) treba da je bio Bornin i Ljudevidov bratanac Ladasclavus iz Ajnhardovog letopisa, tj. da su Bornina i Ljudevidova država bile u sklopu Moravske, ali da su istupale i samostalno... Tome u prilog ide i crkva kneza Rastika u savremenoj Hrvatskoj, koju je podigao sasvim najverovatnije ovaj istorijski potvrđivan knez. Ova crkva se pominje u diskutabilnoj hrvatskoj mini-seriji Hrvatski kraljevi, u epizodi o knezu Branimiru (879-892)...

Markon Padrino (разговор) 10:49, 19. новембар 2021. (CET)[одговори]