Daltonov zakon

С Википедије, слободне енциклопедије
Ilustracija Daltonovog zakona koristeći gasove vazduha na nivou mora.

Daltonov zakon govori o pritiscima pojedinih vrsta gasova u smeši gasova, a glasi: pritisak smeše jednak je zbiru parcijalnih pritisaka gasova koji čine smešu. Parcijalni pritisak određenog gasa u smeši, je onaj pritisak koji bi taj gas imao kada bi sam zauzimao zapreminu, koju zauzima smeša.[1] Daltonov zakon omogućava odredivanje parcijalnih pritisaka gasova prisutnih u atmosferi, poznavanjem njihovih udela u atmosferskom vazduhu. Tako, ako je kiseonik prisutan u vazduju sa udelom od 21%, tada će i njegov parcijalni pritisak biti 21% od ukupnog pritiska zraka.

Matematički, Daltonov zakon se može pisati:

      ili      

Gde p1, p2,...., pn – prestavlja parcijalne pritiske pojedinih sastojaka smeše gasova. Pretpostavlja se da gasovi hemijski ne reaguju međusobno:

gde je pi – parcijalni pritisak pojedinog gasa, yi – udeo pojedinog gasa u smeši.

Daltonov zakon ne opisuje u potpunosti realne gasove. Razlike su pogotovo velike kod visokih pritisaka, kada su molekuli vrlo blizu jedni drugima, pa dolaze do izražaja međumolekularne sile, i menjaju vrednost pritiska.

Reference[уреди | уреди извор]

  1. ^ Silberberg, Martin S. (2009). Chemistry: the molecular nature of matter and change (5th изд.). Boston: McGraw-Hill. стр. 206. ISBN 9780073048598. 

Vidi još[уреди | уреди извор]