Temnospondyli

С Википедије, слободне енциклопедије

Temnospondyls
Vremenski raspon:
Misisipijan - aptijan, 330–120 Ma
Mogući takson potomak Lissamphibia opstaje do danas
Skelet Eryops megacephalus
Naučna klasifikacija e
Domen: Eukaryota
Carstvo: Animalia
Tip: Chordata
Natklasa: Tetrapoda
Kladus: Batrachomorpha
Red: Temnospondyli
Zittel, 1888
Podgrupe

Vidi ispod

Temnospondyli (od grčki τέμνειν, temnein 'seći' i σπόνδυλος, spondylos 'pršljen') ili temnospondyls je raznovrstan drevni red malih do džinovskih tetrapoda — koji se često smatraju primitivnim vodozemcima — koji su cvetali širom sveta tokom perioda karbona, perma i trijasa, a fosili su pronađeni na svim kontinentima. Nekoliko vrsta se nastavilo u periodima jure i rane krede, ali su sve izumrle do kasne krede. Tokom oko 210 miliona godina evolucione istorije, prilagodili su se širokom spektru staništa, uključujući slatkovodno, kopneno, pa čak i priobalno morsko okruženje. Njihova životna istorija je dobro shvaćena, sa fosilima poznatim iz stadijuma larve, metamorfoze i zrelosti. Većina temnospondila je bila poluvodena, iako su neki bili skoro potpuno kopneni, vraćajući se u vodu samo da bi se razmnožavali. Ovi temnospondili su bili među prvim kičmenjacima potpuno prilagođenim životu na kopnu. Iako su temnospondili vodozemci, mnogi su imali karakteristike kao što su krljušti i oklopne koštane ploče koje ih razlikuju od modernih lisamfibija mekog tela (žabe i krastače, tritoni, daždevnjaci i cecilije).

Opis[уреди | уреди извор]

Dorzalni (levo), ventralni (u sredini) i zadnji (desno) pogledi na lobanju Metoposaurus

Mnogi temnospondili su mnogo veći od postojećih vodozemaca i površno podsećaju na krokodile, što je dovelo do toga da se mnogi taksoni imenuju sufiksom - suchus. Najveći taksoni, koji su pretežno bili mezozojski stereospondili, imali su lobanje veće od jednog metra, a cela životinja bi bila nekoliko metara dužine (za referencu, najveći živi vodozemac, Andrias, je oko 1,8 metara dužine tela).[1][2][3][4] Drugi su manji i podsećaju na daždevnjake, posebno na amfibamiformne i mikromelerpetidne disorofoide.[5][6]

Reference[уреди | уреди извор]

  1. ^ Warren, Anne A.; Hutchinson, Mark N. (1983-09-13). „The last Labyrinthodont? A new brachyopoid (Amphibia, Temnospondyli) from the early Jurassic Evergreen formation of Queensland, Australia”. Philosophical Transactions of the Royal Society of London. B, Biological Sciences. 303 (1113): 1—62. Bibcode:1983RSPTB.303....1W. ISSN 0080-4622. doi:10.1098/rstb.1983.0080. 
  2. ^ Cox, C. Barry; Hutchinson, P. (1991). „Fishes and amphibians from the Late Permian Pedra de Fogo Formation of northern Brazil”. Palaeontology. 34: 561—573. 
  3. ^ R., Schoch, Rainer (1999). Comparative osteology of Mastodonsaurus giganteus (Jaeger, 1828) from the Middle Triassic (Lettenkeuper: Longobardian) of Germany (Baden-Württemberg, Bayern, Thüringen). Staatl. Museum für Naturkunde. OCLC 247114091. 
  4. ^ Steyer, J. Sébastien; Damiani, Ross (2005-05-01). „A giant brachyopoid temnospondyl from the Upper Triassic or Lower Jurassic of Lesotho”. Bulletin de la Société Géologique de France. 176 (3): 243—248. ISSN 1777-5817. doi:10.2113/176.3.243. 
  5. ^ Schoch, Rainer R.; Rubidge, Bruce S. (2005-09-30). „The amphibamid Micropholis from the Lystrosaurus Assemblage Zone of South africa”. Journal of Vertebrate Paleontology (на језику: енглески). 25 (3): 502—522. ISSN 0272-4634. S2CID 85979872. doi:10.1671/0272-4634(2005)025[0502:TAMFTL]2.0.CO;2. 
  6. ^ Anderson, J.S.; Reisz, R.R.; Scott, D.; Fröbisch, N.B.; Sumida, S.S. (2008). „A stem batrachian from the Early Permian of Texas and the origin of frogs and salamanders” (PDF). Nature. 453 (7194): 515—518. Bibcode:2008Natur.453..515A. PMID 18497824. S2CID 205212809. doi:10.1038/nature06865. Архивирано из оригинала (PDF) 2011-07-26. г. 

Spoljašnje veze[уреди | уреди извор]